Buda
Premda većina ljudi misli da je Buda osoba koja je živjela oko 500.
pr.n.e., može se dokazati da je lik koji se uobičajeno prikazuje kao
Buda zapravo zbir bogoljudi, le gendi i izreka različitih svetaca koji
su živjeli i prije i poslije vremena koje se pripisuje Budi
(Gautami/Gotami). O tome govori Robertson:
... Gotama je bio samo
jedan u dugom nizu Buda koji su se pojavljivali u intervalima i koji svi
pouča-vaju istu doktrinu. Zabilježena su imena dvadesetčetvorice takvih
Buda koji su se pojavili prije Gotame... Smatralo se da nakon smrti
svakog Bude njegova religija jedno vrijeme cvjeta, a potom izumire.
Kad se zaboravi, pojavljuje se novi Buda i propovijeda izgubljenu dhammu, odnosno Istinu..
U svjetlu ovih činjenica čini se sasvim vjerojatnim da je niz tih nauka
koji se pripisuju „jednom Budi" postojao i prije ili u vrijeme kad se
vjerovalo da je živio Gotama...
Ime Gotama je često i obiluje
mitološkim asocijacijama. Postojao je, kao što se priznaj e, još jedan
Gotama kojeg su poznavali rani budisti i koji je osnovao red. Koji su to
onda dokazi da se riječi i djela različitih Gotama možda nisu pripisali
jednoj osobi? ...Zbog ove nepovijesnosti i karakteristika mita o Budi
koje ćemo upravo navesti, a koje nisu osobito poznate, ali imaju svoje
stare korijene u davnoj prošlosti, možemo sa sigurnošću ustvrditi da je
Buda samo još jedna personifikacija drevnog i univer-zalnog mita.
Lik Bude ima mnogo toga zajedničkog s figurom Krista:
Buda je rođen 25. prosinca 12 od Djevice Maje, a rođenju su mu nazočili
„Zvijezda Navještenja", mudraci i anđeli koji su pjevali nebeske
pjesme.
Kad se rodio, imenovan je vladarom svijeta i darovani su mu „skupocjeni dragulji i dragocjenosti".
Život mu je doveo u opasnost „kralj kojem je savjetovano da uništi
dijete jer je postojala mogućnost da će ga ono zbaciti s trona".
S dvanaest je godina učio u hramu.
Smrskao je zmijinu glavu (kao što se po tradiciji govori o Isusu) i u iskušenje ga je dovela Mara („Zla") dok je postio.
Buda je kršten u vodi uz prisutnost „Duha Božjeg" ili „Duha Svetog".
Činio je čuda, iscjeljivao bolesne, nahranio 500 ljudi iz malene „košare s kolačima" te hodao po vodi.
Buda je ukinuo idolopoklonstvo, bio „sijač Riječi" i propovijedao o „uspostavi kraljevstva pravde".
Njegovi su se sljedbenici morali zavjetovati na siromaštvo i odreći se svije-ta.
Doživio je preobraženje na gori i priča se da mu je tada lice „sjalo blistavo poput sunca i mjeseca".
U nekim je tradicijama umro na križu.Uskrsnuo je, pri čemu su mu
nadnaravne sile s tijela skinule posmrtne tkani-ne i otvorile grobnicu.
• Uzdigao se tjelesno u Nirvanu, odnosno „nebesa".
• Zvali su ga „Gospodin", „Učitelj", „Svjetlo svijeta", „Bog Bogova",
„Otac svi-jeta", „Svemogući i sveznajući vladar", „Iskupitelj svih
ljudi", „Sveti", „Tvorac sreće", „Posjednik svega", „Svemogući",
„Vrhovno biće", „Vječni".
• Smatrali su ga „Nositeljem grijeha", „Dobrim pastirom", Drvodjeljom",
„Beskonačnim i neuništivim" te „Alfom i Omegom".
• Došao je da provede, a ne da uništi zakon.
• Buda će se vratiti ,,u posljednje dane" da vrati red i sudi mrtvima.
Osim ovih karakteristika boga spasitelja, budistički utjecaj u
kršćanstvu uključuje i: odricanje od svijeta i njegovih bogatstava,
uključujući seks i obitelj, potom bratstvo među ljudima, milosrđe i
okretanje drugog obraza te obraćenje.
Neosporno je da je budizam
prethodio kršćanstvu, a isto se tako ne može ospo-riti ni njegov utjecaj
u svijetu davno prije početka kršćanske ere. Kao što navodi Walker:
Utemeljen 500 godina prije kršćanstva i snažno propagiran diljem
Bliskog istoka, budizam je izvršio veći utjecaj na rano kršćanstvo nego
što su crkveni oci to željeli priznati jer su oni ori-jentalne religije
općenito smatrali štovanjem vraga... priče o Budi i njegovim brojnim
inkarna-cijama bez prestanka su kružile drevnim svijetom, osobito zato
što su budistički redovnici četiri stoljeća prije Krista putovali u
Egipat, Grčku i Malu Aziju kako bi širili svoj nauk... Mnogi su učenjaci
ukazali na to da su osnovne postavke kršćanstva najprije bile i osnovne
postavke budi-zma. Međutim, isto je tako točno da su i obredi obiju
ovih religija bili sličniji nego što je ijedna od njih to htjela
priznati.
0 budističkom utjecaju na području gdje se navodno odvila Kristova muka Larson kaže:
Budistički misionari ulazili su u svaki kutak tada poznatog svijeta,
uključujući Grčku, Egipat, Baktriju, Malu Aziju i Drugo Perzijsko
Carstvo. Palestina je zasigurno bila preplavljena budisti-čkom
ideologijom u prvom stoljeću... Literatura u Indiji dokazuje da se Isus,
izravno ili neizra-vno, uvelike oslanja na budizam kako bi došao ne
samo do sadržaja svoje etike nego i oblika u kojem je izložena. I
Gautama i Isus smatrali su da je parabola efikasan način."
I
doista, čini se da je niz Isusovih parabola izravno preuzet iz budizma,
na primjer ona o sinu razmetnome.Postojanje budizma na Bliskom istoku za
vrijeme kršćanskog doba priznaju i sami kršćanski apologeti, kao na
primjer Ćiril i Klement Aleksandrijski, koji su rekli da su šamani ili
budisti bili perzijski svećenici.
Mnogi su učenjaci podrijetlo
budizma pomaknuli još mnogo tisuća godina prije navodne pojave Gautame
Bude. Albert Churchward podrijetlo mita o Budi smješta u Egipat:
Prvi Buda se zvao Hermias i može ga se smjestiti među Egipćane.
Podrijetlo mu leži u stelarnom kultu. Kasnije je, međutim, solarni kult
prenesen u Indiju pa je Buda ondje ekvivalent egipatskog Ptaha...
Sakya-Muni ili Gautama, čiji su se život i povijest razvili iz prethodno
postojećih mitova, pravi Buda,... nije mogao postati ništa povjesniji
od Isusa. Kad bi budizam mogao razjasniti svoje podrije-tlo, pokazalo bi
se da je ono i prirodno i znanstveno, tj. stari egipatski stelarni
kult. Međutim, slijepi pokušaji da se od Bude napravi jedna povijesna
osoba na kraju će ga baciti na dno crne rupe.
Higgins također
dokazuje da je istinski „budizam" mnogo stariji od legendi o jednom Budi
jer u drevnim indijskim hramovima koji su daleko stariji od
„Gauta-mina" vremena postoje prikazi Bude kao crnog čovjeka, ne samo u
smislu boje nego i fizičkih osobina. Po Higginsovu mišljenju, budizam
je bio najraširenija religija na planetu koju se moglo naći i u
Engleskoj, gdje je postojala kao religija Druida. On također navodi da
je „Hermes iz Egipta, ili Buda, bio dobro poznat drevnim Kana-ancima",
tj. ljudima koji su prethodili Izraelitima, a onda velikim dijelom to i
postali.
Budizam je stoga nedvojbeno izvršio rani utjecaj na hebrejsku misao i religiju. |
