UDARNA SNAGA ISTINE - Nastavak I
 
Monday
2016-12-05
4:29 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Nastavak I »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 33

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Šehita i mučenje životinja

Čini se da kod šehite smrt najbrže nastupa i da šehita uzrokuje manje trpnje nego drugi načini klanja, jer krv od početka klanja ne dotiče do mozga, koji prvi umire.
Zabrana mučenja životinja utemeljena je u Tori. U cijeloj Tori može se naći brojne zabrane, čiji je cilj spriječavanje mučenja životinja. Zabranjeno je oranje uz istodobno uprezanje goveda i magarca(1) ili nekih drugih različitih životinja. Zabranjeno je ometanje životinje pri hranjenju(2).Obvezno je nahraniti životinju prije nego ćeš sam jesti.(3)I životinja se mora odmarati na šabat.(4) Sa životinje se mora skinuti teret, zbog zabrane mučenja.(5) Zapovjeđeno je da se životinja-majka udalji dok se uzima njezina jaja ili piliće. (6)Ima još mnogo micva koje pokazuju da je suosjećanje sa životinjama put Tore. Pripovijest iz Talmuda to potvrđuje: Rabijeve* muke djelom su došle i djelom su otišle. Djelom su došle kada je tele koje su doveli na klanje prišlo i podvuklo glavu pod Rabijeve skute, te počelo plakati. Rabi je rekao: ‘Idi, jer za to si stvoreno!’ Na nebu su rekli: ‘Jer se nije smilovao, bit će na mukama.’ Djelom su otišle: Jednoga dana čistila je Rabijeva služavka kuću i tjerala miševe. Rekao joj je: ‘Pusti ih! Piše: ‘(Ps 145) Njegova je milost iznad njegovih djela.’ Na nebu su rekli: ‘Jer se smilovao, smilovat ćemo se nad njim.’ (7)
 


1) Pnz 22,10; BT Bava kama 54b
2) Pnz 25,4; BT Bava kama 54b
3) Pnz 11,15; BT Berahot 9a
4) Izl 20,10; BT Šabat 153b
5) Izl 23,5; BT Bava mecia 32a
6) Pnz 22,6-7
7) BT Bava mecia 85a
 

Terefot

Izvor

Budite mi sveti ljudi i meso rastrgano (hebr.: terefa) u polju ne jedite, psu ga bacite.(1)
Terefa (u množini: terefot, često se koristi jidiš izraz trejfe) je pojam koji označava bolest životinje, zbog koje ona ne bi mogla živjeti duže od dvanaest mjeseci. Mišna(2) nabraja 18 terefot. Rambam(3) ih je razradio u pojedinosti i došao do sedamdeset terefot. Jedan od najčešćih uzroka za terefa je hor, kaverna u plućima. Drugi mogući uzrok je sirha, priraslica na porebrici, koja svjedoči da je tamo bila upala. Životinja kod koje se u prsnome košu ne nalazi niti jedna priraslica, niti bilo koji drugi znak neprikladnosti, naziva se “halak” ili “glatt” (glatka). Sefardi(4) smiju jesti samo meso takve životinje, dok Aškenazi (5)pokušaju ukloniti sirhe, pa ako je to moguće, smatraju je košer, a ako nije, smatraju je terefa, neprikladnom za jelo.
 


1) Izl 22,30
2) M Hulin 3,1
3) Hilhot šehita 10,9; vidi i ŠA Jore dea 33,11
4) ŠA Jore dea 39,10
5) Rama hagaha, ŠA Jore dea 39,10
 

Meso i mlijeko

Izvor

U Tori se zabrana zajedničke priprave mesne i mliječne hrane pojavljuje na tri mjesta: Ne kuhaj kozlića u mlijeku njegove majke.(1) Iz trostrukog ponavljanja naučili su naši učenjaci(2) tri različite zabrane:

  1. zabrana kuhanja mesa u mlijeku
  2. zabrana jedenja mesne i mliječne hrane kuhane zajedno
  3. zabrana stjecanja koristi od tako pripremljenog jela.

Zabrana iz Tore odnosi se na meso krupne i sitne stoke, a ne i meso ptica. To znači da Tora dopušta jesti meso peradi s mlijekom, no to su zabranili rabini(3), kako bi “sagradili ogradu oko ograde” i spriječili da netko zabunom prestupi zabranu iz Tore.(4)
Zbog strogog odvajanja mesnog i mliječnog u pripremanju jela i jedenju, potrebno je imati dva seta posuđa, posebno za mliječno i za mesno (lonci, tanjuri, pribor za jelo, dvije pećnice, dva štednjaka i dva hladnjaka). Posuđe koje je zabunom zamijenjeno i pogrešno upotrijebljeno za mlijeko, odnosno za meso, mora se isprati kipućom vodom (hagala).
Propisi o razdvajanju mesnog i mliječnog vrlo su složeni. Mnoga pitanja postavljaju se rabinima na tom području, u vezi s posuđem i jelima, jer ponekad pogreškom dođe do miješanja mesnih i mliječnih namirnica. U takvom se slučaju treba obratiti mjesnome rabinu. Zabrana iz Tore odnosi se na miješanje pri kuhanju, jer tada okus mesnog prelazi na mliječni proizvod i obratno. Ako pomiješamo veliku količinu mliječnog s malo mesnog, ili obratno, vjerojatno se neće osjetiti promjena okusa, pa takvo jelo nije zabranjeno po Tori. Naši rabini odredili su da količina od jedne šezdesetine neće utjecati na promjenu okusa. To se naziva "izgubljeno u šezdeset"(5)  ili “izgubljeno u većini”(6). No pravila su brojna: vruća mješavina nije isto što i hladna mješavina, začinjena nije isto što i nezačinjena. Naravno, sve se ovo odnosi samo na miješanje pogreškom; namjerno miješanje je zabranjeno.
 


1) Izl 23,19 i 34,26; Pnz 14,21
2) BT Hulin 115b; vidi i MT Hilhot mamrim 2,9
3) Mišna u BT Hulin 113a
4) MT Hilhot mamrim 2,9
6) više u: Tur Jore dea 98 hilhot taarovot; vidi i: ŠA Jore dea hilhot taarovot 98, 100, 106
6) više u: Tur hilhot taarovot uvitulan, Jore dea, poglavlje 98; vidi i MT Hilhot maahalot asurot 16,10; vidi i Mahzor Vitri hilhot šehita, knjiga Hateruma, poglavlje 45, str 755.-782.

 

Koliko vremena treba proteći između mesnog i mliječnog obroka?

Zabrana miješanja mesnog i mliječnog, kao i ostali zakoni kašruta, nisu u Tori objašnjeni, no sa znanstvenog stajališta ispostavlja se da je zdravije činiti stanku između mesnih i mliječnih obroka, jer se meso se u želucu probavlja duže od mlijeka. Načelo je da nakon obroka s mesom treba prije sljedećeg obroka s mlijekom čekati toliko vremena da mesno jelo bude probavljeno. Običaji se razlikuju: Sefardi nakon mesnog jela čekaju šest sati prije nego jedu mliječno, a Aškenazi čekaju samo tri sata. Suprotno, nakon mliječnog čeka se samo pola sata, a neki samo ispiru usta i odmah jedu mesno, budući da se mliječna jelo brže probavljaju. Ovo se ne odnosi na tvrde sireve, nakon kojih se čeka koliko i nakon mesa, budući da je probavljanje sporije.

Košer vino i druga alkoholna pića

Često se ne razumije značenje pojma košer vino. Najjednostavnija definicija to vino opisuje kao ono koje se proizvodi u skladu s halahom, dakle, ne kao zasebnu vrsta vina, već kao vino koje se proizvodi na propisani (košer) način. Dakle, u načelu bi svako vino moglo biti košer, jer halaha ne propisuje određenu sortu grožđa, geografsko porijeklo ili vrstu vina. Zbog toga i ima mnogo košer vina posvuda po svijetu u vinorodnim krajevima.  

Načela proizvodnje košer vina

Pri proizvodnji košer vina moraju se zadovoljiti dva načela od kojih se jedno temelji na općim pravilima kašruta, a drugo se odnosi samo na vino. Prvo načelo određuje da berba i sva pomagala u proizvodnji vina moraju biti isključivo namijenjeni proizvodnji košer vina (ali ih se može kašerirati, to jest pomagala koja su se ranije koristila za proizvodnju ne-košer vina mogu se očistiti). Sve što se dodaje vinu (gljivice, tvari za bistrenje i drugo) mora imati potvrdu da je košer, s obzirom da se pri proizvodnji ne-košer vina, radi postizanja bistrine ponekad rabe i tvari životinjskog porijekla, poput želatine, kazeina, pa i svježe krvi, što je pri proizvodnji košer vina zabranjeno. Drugo načelo određuje da cijeli proces od tiještenja grožđa do zatvaranja boca moraju obavljati Židovi koji se pridržavaju propisa šabata i ostalih micva iz Tore.
 

Izl 23,19 i 34,26; Pnz 14,21
BT Hulin 115b; vidi i MT Hilhot mamrim 2,9
Mišna u BT Hulin 113a
MT Hilhot mamrim 2,9
više u: Tur Jore dea 98 hilhot taarovot; vidi i: ŠA Jore dea hilhot taarovot 98, 100, 106
više u: Tur hilhot taarovot uvitulan, Jore dea, poglavlje 98; vidi i MT Hilhot maahalot asurot 16,10; vidi i Mahzor Vitri hilhot šehita, knjiga Hateruma, poglavlje 45, str 755.-782.

Postupak proizvodnje vina

Berbu grožđa obavljaju ljudi ili stojevi, a grožđe se odvozi u vinski podrum, gdje ga se važe i mjeri mu se kiselost i sadržaj šećera. Zatim se grožđe istresa u stroj koji odvaja groždane bobice od peteljaka, pa se grožđe mulja (drobi). Pumpa tjera sok i kožice u bačve za fermentaciju. Može se dodati sumporni dioksid radi uništavanja prirodnih gljivica i dodati druge određene gljivice, čija se podobnost kašrutu mora provjeriti. Tijekom fermentacije gljivice razgrađuju šećer (glukozu) iz grožđa i proizvode alkohol, razne kiseline i plin ugljični dioksid. Vinske gljivice se razmnožavaju, dobrim vinskim gljivicama ne smeta 13 do 15 posto alkohola. Kod bijelog vina, muljanje i odvajanje od kožica i koštica obavlja se u roku prvih 24 sata, kako vino ne bi postalo gorko i potamnjelo. Temperatura za fermentaciju bijeloga vina je oko 8 0C, a crnoga oko 17 0C i traje oko dva tjedna, pri čemu vino dobiva tamnocrvenu boju. Nakon fermentacije vino se pretače, kako bi se dobilo čisto vino, pri čemu se pumpa s vrha, jer se trop (gljivice) taloži na dnu bačve, pa vino „leži na svojem tropu“.(1) Stabilizacija se obavlja da bi se spriječilo kasnije taloženje: vino se zagrijava, čime se spriječava rastvaranje bjelančevina i tartarata, zatim hladi, što dovodi do taloženja čvrstih tvari na dno bačve. Bistrenje vina obavlja se pomoću minerala bentonita koji, dok ga se sipa s vrha i dok polako tone, veže čestice bjelančevina koje zajedno s mljevenim bentonitom tonu na dno. Ima i više drugih tvari jednake namjene bistrenja vina. Na kraju, postupak obuhvaća i punjenje boca. Neka vina, kao Cabernet Sauvignon, prije punjenja u boce ulijevaju se u bačve od hrastovog drveta, gdje dozrijevaju od nekoliko mjeseci do tri godine.
S gledišta kašruta javlja se problem provjere tako mnogo tvari potrebnih pri proizvodnji vina, a među njima je i šećer, jer, primjerice, slatko vino treba imati sadržaj šećera oko 20%, a grožđe sadrži između 8 i 15% šećera, koji se pri fermentaciji pretvara u alkohol te se mora dodavati šećer koji nedostaje.

Jen neseh (nežidovsko vino) i jajin mevušal (prokuhano vino)
Jen neseh, doslovno: „vino za lijevanje“, jest vino s kojim je tijekom proizvodnje ili nakon otvaranja boce bio u dodiru ne-Židov. Takvo je vino Židovima zabranjeno za piće, a ta je zabrana rabinska, iz talmudskog doba.(2) Nastala je stoga što su u to doba idolopoklonici u svojim obredima izlijevali vino(3), pa su rabini strahovali da će oni to vino davati i Židovima. Uz to, rabini su se bojali asimilacije, pa su željeli spriječiti Židove u zajedničkome uživanju vina s ne-Židovima, jer vino, kao što znamo, zbližava srca. Vino se pije u društvenim, obiteljskim, javnim i privatnim situacijama, zbog veselja i ljubavi, pa su rabini ovom zabranom željeli stvoriti društvenu udaljenost prema ne-Židovima, kako bi spriječili asimilaciju.
Vino koje je pasterizirano, zagrijavanjem na oko 85 0C, ne ulazi u halahičku definiciju vina i naziva se jajin mevušal, to jest prokuhano vino. Takvo vino dodirom ne-Židova ne postaje jen neseh, jer ono ne bi bilo korišteno u idolopokloničke obredne svrhe pa je kao piće dopušteno Židovima. Većina danas dostupnih vina su jajin mevušal, a to mora biti naznačeno na naljepnici. U dijaspori se, zbog svakodnevnog dodira s ne-Židovima (primjerice konobarima) u pravilu pije takvo “prokuhano vino”. Kada se pije “neprokuhano” vino, potrebno je obratiti više pozornosti, jer ono mora biti košer.
                Vina WOHLMUTH® proizvode se u Austriji pod mojim nadzorom. Vina proizvedena 2000. godine nisu prokuhana i košer su za Pesah, kao što je označeno na bocama i potvrđeno mojim pečatom i potpisom. Proizvedene se dvije sorte: Jerusalem – Chardonnay i Menorah – Cabernet Sauvignon. Od 2002. godine sve je prokuhano i košer za Pesah.
 
Alkoholna pića

Definicija nežidovskog vina (jen neseh) vrijedi za sve vrste vina, vinski ocat, grožđani sok, pjenušce i konjake, jer im je zajednički nastanak od vina. Zato sva takva pića i tekućine trebaju na boci nositi rabinsku oznaku da su košer. Pritom likeri mogu predstavljati problem, jer se proizvode dodavanjem arome alkoholu. Prvi mogući problem je porijeklo alkohola, jer ako je proizveden od grožđa, obuhvaćen je definicijom jen neseh. Drugi problem su dodaci, koji mogu sadržavati vino, glicerin i druge tvari, čije se porijeklo mora provjeriti. Definicija nežidovskog vina ne odnosi se na pića koja se ne proizvode od grožđa, primjerice na viski, šeri, votku, šljivovicu, džin, rum, pivo i slična pića, koja se proizvode od šećera, voća i povrća, žitarica. Pića za Pesah moraju biti posebno provjerena, kako ne bi sadržavala ništa ukvasano te na boci mora biti oznaka da je piće košer za Pesah, a ne samo košer. 
 


1) Jr 48,11
2) BT Avoda zara 30a, 34a; vidi i BT Šabat 17b
3) MT Hilhot maahalot asurot 11,3

 


Gotovi prehrambeni proizvodi

U današnje vrijeme način pripremanja jela potpuno se promijenio. Većina jela se kupuje pripremljena ili djelomice pripremljena. Potrebno je provjeriti porijeklo proizvoda i način proizvodnje. Mnogim proizvodima se dodaje masnoća životinja koje nisu košer, primjerice, ponegdje se limovi za pečenje kruha i sam kruh premazuju životinjskom masnoćom, prije svega svinjskom. Takav kruh se može lako prepoznati po sjajnoj površini.

Konzervirana hrana
Kada kupujemo riblje konzerve (tuna, srdele) moramo provjeriti vrstu masnoće u kojoj su konzervirane. Maslinovo ulje u načelu je košer, ali kod drugih vrsta ulja (sojinog, suncokretovog, biljnog) treba se uvjeriti da ulje ne sadržava i sastojine životinjskog porijekla ili ulje riba koja nisu košer. U nekim zemljama dozvoljeno je biljnom ulju dodati mali postotak ribljeg ulja (od nekošer riba), koje je jeftinije od biljnog, a to se ne označava na proizvodu, na kojemu obično stoji da je bez životinjskih sastojaka, stoga je potrebna pozornost. Potrebna je pozornost i glede konzervansa i antioksidansa.

Džemovi, pekmezi i marmelade
Potreban je nadzor pri proizvodnji ovih proizvoda, osobito zbog mogućnosti da se u njima nalaze zabranjeni dodaci, poput želatine, dodataka koji daju okus i prehrambenih boja.

Slastice
Potreban je nadzor pri proizvodnji, zbog mogućih dodataka životinjskoga podrijetla, želatine i lecitina (u čokoladama, marcipanu, sladoledima i bombonima), emulgatora te tvari koje daju okus, a nisu košer (u žvakaćim gumama i bombonima).

Tjestenina
Potreban je nadzor pri proizvodnji zbog moguće pojave crva u brašnu od kojega se tjestenina izrađuje te u strojevima za njezinu proizvodnju (zbog trajne vlage u njima). Dodatci koji popravljaju svojstva tjestenine (masnoće, emulgatori te osobito zametak u jajima koji se ne otklanja pri proizvodnji tjestenine s jajima).

Mliječni proizvodi
Prirodni mliječni proizvodi, poput mlijeka, maslaca(1) bez dodataka dopušteni su u svakom slučaju, za razliku od fermintiranih proizvoda (gdje se dodaju kulture) kao sto su: vrhnje i jogurt. Druge vrste “kiselih” mlijeka miješanih s obojenim dodacima trebaju nadzor, zbog mogućnosti nazočnosti stabilizatora, poput želatine ili škroba koji je proizveden u nepoznatim okolnostima.

Pri proizvodnji tvrdih sireva koristi se enzim(2) iz tijela životinja, koji nije košer(3). Zadivljujuće je vidjeti da su rabini prije 1600 godina znali za postojanje te tvari i njeno korištenje(4). Neki sirevi proizvode se u crijevima nečistih životinja, kako bi otvrdnuli i dobili aromu. U svim tim slučajevima, sir je zabranjen za uporabu.
Mnogi sastojci prerađenih proizvoda poput: konzervansa, antioksidansa, stabilizatora, boja, minerala, različitih vitamina i slično nisu košer jednostavno stoga što dio njihovih sastojaka dolazi iz organa životinja koje nisu košer (kosti, koža, crijeva, jetra...). Tako, primjerice(5) vitamina D ima u ribama, jetri, žutanjku i mlijeku, vitamina B3 - niacina ima u mesu, iznutricama, ribama, kvascu, punim žitaricama i mahunarkama, vitamina B12 - cobalamina ima u mesu, iznutricama, ribama i mlijeku. Zato se mora provjeriti porijeklo svih sastojaka vitaminskih preparata, a to je dio zadaće različitih autoriteta za kašrut. Pitanja su dakle mnogobrojna i praktična(6). U svakom pojedinom slučaju treba se obratiti mjesnom rabinu.
Sve ovdje navedeno odnosi se i na Pesah, ali hrana koja je košer za Pesah mora imati i oznaku Kašer za Pesah, koja potvrđuje da proizvod ne sadrži ništa kvasno (hamec).  
Velik dio stanovništva u današnjem Izraelu i diljem dijaspore pridržava se propisa o kašrutu, uključujući i one koji nisu u potpunosti pobožni. Kašrut je uvijek bio dio temelja židovskog doma. Njime se podupiru prijateljske veze među obiteljima, jer pobožni ne smiju jesti u domovima onih koji nemaju košer kuhinju. Danas i Židovi i ne-Židovi traže košer hranu, jer je ona više pod nadzorom i zdravija.


1) vidi MT Hilhot maahalot asurot 3,15; vidi i ŠA Jore dea 115,3
2) dobiva se iz sirišta (dijela želuca) teleta
3) nepropisno zaklane životinje te nevelot (uginule životinje): BT Avoda zara 38a
4) Mišna u BT Hulin 116a; MT Hilhot maahalot asurot 3,13 i 14; 9,16; 4,19; vidi i ŠA Jore dea 87,11 i 115,2
5) Iscrpan popis košer vitaminskih preparata i ne-košer sastojaka u vitaminskim preparatima u: Eidlitz, E., Is it kosher?, str. 194. Feldheim Publ., Jerusalem, 1999
6) više vidi u Cohen Soae, R. A., The Kosher Kitchen : an illustrated guide for the modern kosher kitchen


Konzumacija košer hrane u svijetu
Glavno košer tržište je SAD, gdje se od oko 7-8 milijuna Židova samo njih 20% drži vjerskih uvjerenja i strogo se pridržavaju košer propisa. 80% košer proizvoda namjenjeno je nežidovskim konzumentima, koji u košer namirnicama vide bolju kontrolu podrijetla i obrade te vegetarijancima i netolerantnima na laktozu.
Evo još nekoliko važnih podataka:

  • svake godine cca. 3000 novih košer proizvoda izlaze na tržište
  • 65% svih sastojaka korištenih u proizvodnji hrane u SAD-u su košer certificirani
  • godišnji rast košer tržišta iznosi 15% dok prodaja ne-košer proizvoda bilježi rast od otprilike 4% godišnje.

Ukupni udio košer proizvoda u svijetu dosegao je u 2009. godine cca. 600 milijarda dolara godišnjega utrška, što najbolje svjedoči o širini uporabe košer hrane(1).  Na tržišta u Hrvatskoj danas ima nekoliko tisuća Košer proizvoda od njih više od tisuća proizvoda su proizvedeni u Hrvatskoj.


1) Integrated Marketing Communications


Košer standard u sustavu sigurnosti hrane
Židovski košer propisi o ishrani te kompatibilnost s HACCP i ISO standardima

Dok se HACCP i ISO bave analizom opasnosti i kontrolom kritičnih točaka te sustavom samokontrole za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane, košer se bavi porijeklom sirovina te poštivanjem različitih Židovskih propisa o ishrani poput: porijekla sirovine, strogo odvajanje između mesnog i mliječnog itd.
Košer standard razlikuje se od ISO, HACCP, BRC, & ORGANIC standarda budući je zasnovan na židovskim propisima o ishrani temeljenim na Božanskoj objavi i sadrži ne samo zdravstvene i sigurnosne aspekte.
Stoga, ovlašteni rabin koji je i stručna osoba za pitanja košera mora nadzirati ulazne sirovine, proizvodni pogon i sam proces proizvodnje, odnosno da li je sve u skladu sa svim zahtjevima i propisima zakona o košer prehrani.
Sukladno važećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj svi subjekti koji posluju s hranom dužni su radi osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane provoditi postupke proizvodnje, pripreme i posluživanja hrane koji se temelje na načelima HACCP sustava, a proizvodnja hrane prema košer standardima čini dodatnu nadogradnju sa svim svojim specifičnostima.

 

81 Mišna u BT Hulin 116a; MT Hilhot maahalot asurot 3,13 i 14; 9,16; 4,19; vidi i ŠA Jore dea 87,11 i 115,2
82 Iscrpan popis košer vitaminskih preparata i ne-košer sastojaka u vitaminskim preparatima u: Eidlitz, E., Is it kosher?, str. 194. Feldheim Publ., Jerusalem, 1999
83 više vidi u Cohen Soae, R. A., The Kosher Kitchen : an illustrated guide for the modern kosher kitchen

84 Integrated Marketing Communications

 

Tko je ovlašten izdati Košer certifikat?
Košer certifikat može izdati rabin koji je stručnjak za židovska pravila ishrane. On obilazi proizvodni pogon, kako bi provjerio uvjete proizvodnje te dao savjet kako se proizvodnja može prilagoditi košer pravilima. Rabin provjerava popis svih proizvoda, sirovina i dobavljače, a sve podatke koje dobije na uvid - čuva kao strogo povjerljive.

Košer certifikat može biti izdan samo od rabina i Košer organizacija koji uživaju povjerenje Glavnog rabinata Izraela. Glavni rabinat Izraela odobrava košer certifikate izdane u inozemstvu.

U Hrvatskoj je za izdavanje ovih certifikata ovlašten samo Rabin dr. Kotel Da-Don, glavni rabin u židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel u Hrvatskoj.

 


Literatura
Biblija (prema “Lenjingradskome rukopisu”)
Hirsh, rabi Šimšon Rafael,  prijevod s njemačkoga na hebrejski: rabin Mordehaj Breuer, Mossad Yitzhaq Breuer, Jeruzalem, 1989.
Mišna – standardno izdanje sa 73 komentara
Talmud, babilonski (BT)
Berahot, Šabat, Eiruvin, Pesahim, Joma, Sukah, Beica, Roš Hašana, Taanit, Megila, Moed Katan, Hagiga, Bava Mecia, Sanhedrin; Steinsaltzovo izdanje
Jevamot, Ketubot, Nedarim, Nazir, Sotah, Gitin, Kidušin, Bava Kama, Bava Mecia, Bava Batra, Sanhedrin, Makot, Ševuot, Avoda Zara, Zevahim, Menahot, Hulin, Temurah Karetot, Me’ilah, Tamid, Nida; izdanje iz Vilniusa (Vilne)
Halahički midraši - Sifra. Weiss, Vilnius, 1862.
Agadaički midraši
Midraš Tanhuma. Jeruzalem, 1958. (reprint varšavskog izdanja iz 1875.)
Midraš Tanhuma. Buber, Vilnius, 1885.
Jalkut Šimoni. Jeruzalem, 1960. (reprint varšavskog izdanja iz 1878.)
Maimonides (Jad Ha-Hazaka, Mišne Tora – MIT)
1-11.Mada, Ahava, Keduša, Hafla’a, Zera'im, Avoda, Korbanot, Taharah, Kinjan, Mišpatim, Šofetim. Jeruzalem, 1974. (reprint varšavskog izdanja iz 1881.)
Tur, Vilnius, 1923.
Šulhan Aruh, Ketuvim; Jeruzalem, 1992
Mahzor Vitri. Horowitz, Nürnberg, 1923
Halevi, rabi Aharon iz Barcelone, Sefer Hahinuh (hebr. izd.: Mahon Jerušalajim, Jeruzalem 1992; engleski prijevod s hebrejskoga: Philipp Feldheim, Jeruzalem, 1992.)

Rabi Moše ben Maimon – Maimonid, More Nevuhim. Jeruzalem, 1960. (preveo s arapskoga na hebrejski rabi Jehuda Ibn Tibon). Mossad Harav Kook, Jeruzalem 1977.  (reprint izdanja iz Vilniusa iz 1909.) Englesko izdanje: The Guide to the Perplexed, University of Chicago Press, 1963
Eidlitz, E., Is it kosher?, Feldheim Publ., Jerusalem, 1999
Cohen S., Abraham, R., The Kosher Kitchen, an illustrated guide for the modern kosher kitchen, 2nd. English Ed., Bene Aharon Pub., Jeruzalem, 1995.
DaDon, K. Rabin, ŽIDOVSTVO - život, teologija i filozofija, 2009, PROFIL INTERNATIONAL, ZAGREB.
Drazin, N., Marriage Made in Heaven: A refreshingly candid guide book to marital relations by a rabbi sympathetically blending sexual behavior and religious custom. Ram's Horn Books, Abelard-Schuman, London, 1958
Prager, D., Telushkin, J., The Nine Questions People Ask About Judaism, Simon & Schuster, New York,  1986
Levinger,  I. M., Mazon kašer min hahaj. 3. izdanje. Jeruzalem, 5745 (1985).
Integrated Marketing Communications

Calendar
«  December 2016  »
SuMoTuWeThFrSa
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2016
    Free website builderuCoz