PITANJE
Da li je Isus razapet u petak?
ODGOVOR
Biblija ne govori eksplicitno kojeg je dana u sedmici Isus razapet. Dva najzastupljenija mišljenja su da su to bili petak ili srijeda. Neki, međutim koristeći sintezu oba argumenta i za petak i za srijedu, tvrde da je taj dan bio četvrtak.
Isus je rekao u Mateju 12:40, „Jer kao što je Jona bio u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječiji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći.” Oni koji tvrde da se raspeće desilo u petak kažu da još uvijek postoji validan način na koji bi se moglo zaključiti da je On u grobu bio tri dana. Jevrejski način razmišljanja u prvom vijeku je bio takav da su dio dana smatrali cijelim danom. Pošto je Isus bio u grobu dio petka, cijelu subotu i dio nedelje – moglo bi se misliti da je bio u grobu tri dana. Jedan od glavnih argumenata za petak se nalazi u Marku 15:42, gdje je zapisano da je Isus razapet „uoči subote “. To je bio nedeljni Šabat tj. subota, pa ta činjenica vodi zaključku o raspeću u petak. Još jedan argument za petak je da nas stihovi poput Mateja 16:21 i Luke 9:22 uče da će Isus vaskrsnuti na treći dan; prema tome, ne bi trebalo da bude u grobu puna tri dana i noći. Ali, dok neki prevodi koriste frazu „ treći dan“ u ovim stihovima, ne koriste je svi, i ne slažu se svi da je „treći dan“ najbolji prevod ovih stihova. Štaviše, Marko 8:31 kaže da će Isus vaskrsnuti „poslije“ tri dana.
Argument za četvrtak se nadograđuje na mišljenje o petku i uglavnom se tvrdi da je bilo previše događaja (neki nabrajaju čak njih dvadeset), koji su se desili između Hristovog pogreba i nedeljnog jutra, da bi se desili između petka veče i nedelje ujutru. Oni koji podržavaju mišljenje da se radi o četvrtku ističu da je ovo posebno problem kada je jedini puni dan između petka i nedelje bio subota, jevrejski šabat. Dodatni dan ili dva eliminišu ovaj problem. Tako će oni koji zastupaju mišljenje o četvrtku ovako rezonovati: zamislite da nijeste vidjeli svog prijatelja od ponedeljka veče. Sljedeći put kada ga vidite je četvrtak uveče i kažete, „Nismo se vidjeli tri dana“ iako je tehnički tek prošlo 60 sati (2 ipo dana). Ako je Isus razapet u četvrtak, ovaj primjer pokazuje kako bi to moglo da se shvati kao tri dana.
Oni koji podrzavaju argument da je u pitanju bila srijeda govore o dva šabata te sedmice. Nakon prvog (onog koji se desio na veče raspeća [Marko 15:42; Luka 23:52-54]), žene su kupile mirise —primijetite da su ih kupile nakon šabata (Marko 16:1). Argument o srijedi podrazumijeva da je ovaj „šabat“ bio Pasha (vidi Treću knjigu Mojsijevu 16:29-31, 23:24-32, 39, gdje se o važnim svetim danima koji ne padaju uvijek na sedmi dan govori kao da su šabat). Drugi šabat te sedmice je bio uobičajeni sedmični šabat. Primijetite da u Luki 23:56, žene koje su kupile mirise nakon prvog šabata su se vratile i pripremile mireise i onda „subotu pak provedoše u miru“. Argument je da nijesu mogle da kupe mirise nakon šabata, a da ih pripreme prije šabata — osim ako postoje dva šabata. Po ovom mišljenju da su postojala dva šabata, ako je Hrist razapet u četvrtak onda bi veliki sveti šabat (Pasha) počinjala u četvrtak kad zađe sunce i završavao se u petak kad zađe sunce – na početku sedmičnog šabata ili subote. Kupovanje mirisa nakon prvog šabata (Pashe) bi značilo da su ih kupile u subotu i da su prekršile zakon o šabatu. Prema tome, po ovom viđenju (raspeća u srijedu) jedino objašnjenje koje nije u neskladu sa biblijskom zapisu o ženama i mirisima i drži se doslovnog razumijevanja Mateja 12:40, je da je Hrist zaista razapet u srijedu. Šabat koji je bio veliki sveti dan (Pasha) je bio u četvrtak, žene su kupile mirise (nakon toga) u petak i vratile se i pripremile mirise istog dana, odmorile su se u subotu što je bio nedeljni šabat, onda donijele mirise na grob rano u nedelju. Isus je sahranjen malo prije zalaska sunca u srijedu, što je značilo početak četvrtka po Jevrejskom kalendaru. Koristeći jevrejski kalendar imamo četvrtak veče (prvo veče), četvrtak (prvi dan), petak veče (drugi dan), subotu veče (treče veče) i subotu (treći dan). Ne znamo tačno kad je vaskrsao, ali znamo da je to bilo prije izlaska sunca u nedelju. On je mogao da vaskrsne baš rano, odmah nakon zalaska sunca u subotu veče, što je značilo početak prvog dana u sedmici za jevreje. Otkrivanje praznog gorba se desilo upravo kad je sunce izlazilo (Marko 16:2), prije nego što je bilo sasvim svanulo (Jovan 20:1).
Mogući problem sa viđenjem o srijedi je da su apostoli koji su hodali sa Isusom na putu za Emaus to učinili „u onaj dan“ njegovog vaskrsenja (Luka 24:13). Apostoli, koji nijesu prepoznali Isusa, govore mu o Isusovm raspeću (24:20) i kažu „ovo je danas treći dan otkako se ovo dogodi” (24:21). Od srijede do nedelje je četiri dana. Moguće objašnjenje je da su možda računali od srijede veče i Hristovog pogreba, koje počinje na jevrjski četvrtak, a period od četvrtka do nedelje može da se računa kao tri dana.
Kada sagledamo cijelu sliku, nije toliko važno da znamo kojeg je dana u sedmici Hrist razapet. Da je toliko važno, onda bi Božija Riječ jasno prenijela dan i vremenski okvir. Ono što je važno je da je zaista umro i fizički, tjelesno vaskrsao iz mrtvih. Ono što je jednako važno je razlog zbog kog je umro – da na sebe uzme kaznu koju svi grešnici zaslužuju. Jovan 3:16 i 3:36 kažu da ako svoju vjeru položite u Njega imaćete vječni život! Ovo je jednako tačno, bilo da je razapet u srijedu, četvrtak ili petak.
|
