Dr. Višaticki protumačio je biblijsku terminologiju, kako Biblija prikazuje, opisuje čovjeka. Pojasnio je izraze koje Biblija upotrebljava za tijelo: basar (meso, put, čovjek). U grčkom jeziku je odgovarajući pojam soma. Tako čovjek nema basar, nego jest basar. U kontrapoziciji s hebrejskim izrazom leb (srce), grčki kardia, basar označava tjelesnu, vanjsku stranu čovjekova života, a leb unutarnju. Basar je u biblijskim spisima povezan i s negativnim nijansama kao grešnost, slabost, nedostatak, bilo fizički ili u ćudorednom pogledu. Ovaj se izraz nikada ne pripisuje Bogu. Drugi je pojam nefeš. Znači doslovno „grlo”, „vrat”, „pojas”, kasnije „životni dah“ ili općenito „život“. Biblija isto tako ne kaže da čovjek ima nefeš, nego on jest nefeš. Označuje čovjekovu vitalnost, životnost. U Bibliji sva živa bića (čovjek, ali i životinje) imaju nefeš (u grčkom psyche=duša). Jedan novi pojam što ga Biblija upotrebljava je ruah. Označava vjetar koji puše, dah, kasnije dušu, duh smisao. Bog daje svoj ruah, ljudima. Duh obuzima pojedinca, izliven je, Bog stavlja ruah u čovjeka, on oduzima ruah i onda čovjek umire. Prorok Elizej moli za sebe dvostruki dio duha od svoga učitelja proroka Ilije. Jedan drugi antropološki izraz je leb (srce, središte mišljenja, osjećaja). Označuje cijelog čovjeka i kao takovo je središte odnosa s Bogom. Srce sluša Božju riječ, ono može otvrdnuti, subjekt je osobnih čina. Za čovjeka Biblija upotrebljava izraz adam, ne kao vrsta, nego kao skupina. Čovjek nije sastavljen od duše i tijela nego on jest basar, nefeš, ruah. Eshatološki će čovjek biti u zajedništvu s Gospodinom. Grčko-helenističko poimanje čovjeka je dualističko, duša i tijelo, gdje je tijelo zapravo „grob“ duše. Novi zavjet ne suprotstavlja dušu i tijelo, nego govori o jedinstvenom čovjeku, a Pavao ima pluralističku antropologiju (isti pojmovi nemaju uvijek isto značenje). Tijelo i meso poprimaju moralnu vrijednost po čovjekovim postupcima. Preobraženo tijelo u Isusa u trenutku preobraženja i tijelo Uskrsloga imaju posebno kvalitativno značenje. |
