Artroza kolena ili gonartroza, spada u najčešća oboljenja zglobova koja nastaje oštećenjem hrskavice u kolenu.
Simptomi su stalni bolovi u kolenu i ograničena pokretljivost.
U tom slučaju preporučuje se što ranije posetiti ortopeda, jer samo pravovremena terapija može zaustaviti i olakšati bolest.
Bolovi su posebno jaki kada se penje uz stepenice ili hoda na neravnoj površini.
Na
početku kretanja su bolovi jaki, nakon određenog vremena se intenzitet
bola smanjuje, ali ako se dugo kreće, bol se vraća istim intenzitetom.
Nakon dužeg sedenja, javlja se bol "iza” kolena, a bolove pojačava i nošenje teških predmeta.
Česti su i različiti zvukovi koji se čuju iz zgloba, a simptomi se pogoršavaju za vrijeme vlažnog i hladnog vremena.
Što je oštećenje veće, to su češći bolovi i za vrijeme mirovanja.
Povreda kolena ili njegove strukture (pucanje tetiva, oštećenja meniskusa i sl.) ubrzavaju bolest.
Ukoliko se artroza kolena razvija, dolazi do daljeg oštećenja hrskavice.
Na kraju pacijent ne može pomerati koleno bez osećaja bola, u ekstremnom slučaju dolazi do kompletnog okoštavanja zgloba.
Kod teške ili neterapirane artroze kolena je na kraju obavezna operacija ili veštački zglob, da bi se zadržala pokretljivost.
Ukoliko su spoljašnji faktori razlog za nastajanje gonartroze, radi se o sekundarnoj artrozi.
Uzroci za sekundarnu artrozu su:
- Povrede: često se i nekoliko godina nakon povrede kolena javlja gonartroza.
- Stalno opterećenje: ukoliko se godinama svakodnevno opterećuje koleno, dolazi lako do gonartroze. Artroza prouzrokovana poslom nije retkost.
- Pogrešan položaj:
neke osobe u detinstvu dobiju pogrešan položaj kolena, na primjer u
obliku o-nogu. Tada dolazi do povećanog opterećenja zgloba i pojačanog
oštećenja hrskavice.
- Debljina: višak kilograma je otrov za zglobove. Posebno za one zglobove koji nose tijelo kao što su kukovi i prije svega kolena.
- Upale zglobova: upale oštećuju hrskavicu i ubrzavaju nastanak artroze.
Nekada se opet ne mogu naći razlozi za bolest - u tom slučaju lekari govore o
primarnoj artrozi.Naučnici pretpostavljaju da se radi o genetskom oboljenju.
Artroza ne nastaje preko noći, nego godinama.
U početku su simptomi slabi i retki, da se često i ne primjećuju.
Zbog toga se artroza u većini slučajeva dijagnosticira kada su bolovi prilično jaki i bolest već dugo prisutna.
Što se ranije postavi dijagnoza, to se više može uraditi. Zbog toga je jako važno već kod prvih simptoma otići lekaru.
Oštećenje hrskavice je u početku ograničeno na malu površinu, ali i to malo oštećenje može dovesti do promena u kolenu.
Što se hrskavica više oštećuje, to je pritisak na kosti sve veći.
Jedini
način koje tijelo ima za bolji raspored pritiska je povećanje površine
zgloba i stvaranje osteofita, koštanih izraslina koje se nekada mogu i
opipati i videti spolja.
Promene čine pogođeni zglob sve manje pokretnim i oštećenja se sve više šire.
Kada
je sloj hrskavice skroz oštećen, kosti se sve više približavaju i leže
bez zaštite jedna na drugoj. Struktura kosti se menja, pojavljuju se
zadebljanja i okoštavanja, skleroze. Zglob postaje čvrst i nepokretan.
Terapija:
Protiv bolova se, u zavisnosti od njihovog intenziteta, koriste različiti lekovi koji istovremeno deluju i protiv upala.
Kod težih oštećenja, ušpricava se injekcija sa kortikosteroidima direktno u koljeno.
Fizioterapijom se pokušava pojačati pokretljivost zgloba, naročito ciljanim vježbanjem mišića.
Ukoliko su sve metode iskorištene, pacijent se operiše.
Pacijenti mogu i sami puno toga da urade da bi olakšali svoje simptome i sprečili dalje razvijanje bolesti.
Lekari
preporučuju redovno kretanje i sportske aktivnosti koje ne opterećuju
koljeno kao što su gimnastika, vožnja bicikla, hodanje, plivanje.
Smanjenje
povećane telesne težine (ako je ona razlog za bolest) je obavezno da
bi se bolest zaustavila i spriječilo dalje oštećivanje.
