UDARNA SNAGA ISTINE - Je li kršćanin obavezan svetkovati šabat?
 
Sunday
2016-12-04
2:13 PM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Je li kršćanin obavezan svetkovati šabat? »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 33

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Je li kršćanin obavezan svetkovati šabat?

Hrvatska riječ “subota” dolazi preko grčkog odnosno latinskog od hebrejske riječi šabat, koja znači “počinak, odmor, mirovanje”. Šabatni propisi Mojsijevog zakona odnosili su se na tjedni dan počinka, na određeni broj posebnih dana u godini, na sedmu godinu i na pedesetu godinu. Tjedni dan počinka, odnosno sedmi dan tjedna prema židovskom kalendaru, traje od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu.
Često se tvrdi da je “Bog uspostavio Šabat u Edenskom vrtu”, neki idu tako daleko da povezuju Šabat s izvjestajem iz Postanka 2:3 i prave link da povežu izvjestaj iz Izlaska 20:11. Taj stih cemo detaljno objasniti.
Postanak 2,2 I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini.
I blagoslovio je Bog sedmi dan i posvetio ga, jer je u taj dan počinuo od svega djela svojega. Bog je tako stvorio sve što je i naumio načiniti. (Postanak 2:3 -N.S.P)
Nigdje u Pismu nema ni najmanjeg nagovještaja da se Šabat držao od Adama do Mojsija. Ovaj stih mnogi koriste da ismijavaju Bibliju, kako naučava da se Bog umorio i morao se odmarati poput čovjeka. Mnogi prevodioci prave grešku kad prevode ovaj stih. U hebrejskom jeziku ne postoje glagolska vremena kakva postoje u većini zapadnih jezika. U hrvatskom jeziku postoje tri temeljna glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće. No hebrejski glagoli u osnovi izražavaju trajanje radnje, to jest prikazuju je ili kao dovršenu (glagoli svršenog vida) ili kao nedovršenu (glagoli nesvršenog vida).
Ti hebrejski glagoli svršenog i nesvršenog vida mogu se odnositi i na radnju iz prošlosti i na radnju koja leži u budućnosti, a kontekst pokazuje o kojem se vremenu radi. Na primjer, svršeni glagol obično se odnosi na radnju iz prošlosti, ali se može koristiti i za buduće događaje, pri čemu se o njima govori kao da su se već zbili i postali prošlost, čime se ističe da će se oni sigurno i neizbježno dogoditi.

Prilikom prevođenja iznimno je važno precizno izraziti vid hebrejskog glagola, jer se inače može izmijeniti smisao teksta i prenijeti potpuno kriva misao. Da bismo razjasnili što to znači, osvrnimo se na glagolske izraze u 1 Mojsijeva 2:2,3. U drugim se prijevodima u vezi s Božjim počinkom sedmog dana koristi svršeni glagol “počinuti”. Zelim istaknuti, da prevod Jehovinih svjedoka je ispravan sto se tiče tog stiha iz Postanka 2:2. “I do sedmoga dana Bog je dovršio djelo svoje koje je načinio, i sedmoga je dana stao počivati [drugim riječima, “počeo je počivati”] od svega djela koje je načinio. Hebrejski glagol koji je u 2. retku preveden izrazom ‘stao je počivati’ nesvršenog je vida, pa označava radnju koja nije dovršena, odnosno radnju koja traje. Prijevod ‘stao je počivati’ u skladu je s onim što stoji u Hebrejima 4:4-7. S druge strane, hebrejski glagol u 1. Mojsijevoj 2:3 svršenog je vida, te je preveden izrazom ‘počinuo je’, a njegov smisao postaje jasan uzmemo li u obzir ono što stoji u 2. retku tog poglavlja i u Hebrejima 4:4-7.
Najveci svjedok naš voljeni Isus je to potvrdio dok je bio na Zemlji. On je rekao: “Ivan 5,17 Isus im odgovori: “Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.” Tako jasno smo dokazali da Yahweh nije počinuo u doslovnom smislu niti je njemu potreban odmor. Tako povezivati Boziji počinak s Šabatom  je besmislica i nema neke povezanosti.

Šabat je bio poseban znak između Boga i Izraela
Izraelci su dugo vremena bili u ropstvu i nakon izbavljenja iz Egipatskog robstva,Yahweh je izabrao njih kao posebnu naciju i sklopio savez s njima. Dio tog saveza ukljucivalo je drzanje Šabata.
Izlazak 19,3 a Mojsije se popne k Bogu. Yahweh ga zovne s brda pa mu rekne: “Ovako kaži domu Jakovljevu, proglasi djeci Izraelovoj: Izlazak 19,4 `Vi ste vidjeli što sam učinio Egipćanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. Izlazak 19,5 Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i držali moj Savez, vi ćete mi biti predraga svojina mimo sve narode – ta moj je sav svijet! -
Izlazak 31,17 Neka je ona znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. Ta Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.
Pod Mojsijevim zakonom nije se smjelo raditi na Sabat
Izraelci su imali odredena ogranicenja i nisu smjeli raditi na taj dan. Bog je zelio da vjernici tog dana sjecaju se svog Stvoritelja i kako su bili izbavljeni iz robstva.Taj dan porodice su trebale posvetiti svoje vrijeme za duhovne stvari. Osoba koja je bila pod obavezom da drži Šabat nije smjela da napušta svoju kucu taj dan (Izlazak 16:29), nije smjela da pali vatru (Izlazak 35:3) i nije smela druge tjerati da rade (Ponovljeni zakon 5:14). Tog je dana čak bilo strogo zabranjeno putovati (2. Mojsijeva 20:8-10; Matej 24:20; Djela apostolska 1:12). Osoba koja bi prekršila Sabat je trebalo da bude ubijena (Izlazak 31:15; Brojevi 15:32–35). Kako je vrijeme prolazilo svecenici i drugi ucitelji napravili su dodatna pravila vezano za Sabat. Tako da ispunjenje tog zakona je postalo veliko opterecenje za vjernike.
Je li Sabat trebao biti vjecni savez izmedu Boga i njegovog naroda ?

Izlazak 31,16 Stoga neka Izraelci drže subotu – svetkujući je od naraštaja do naraštaja – kao vječni savez.
Oni koji zastupaju Sabat, pozivaju se na navedeni stih.To je za njih dokaz, da Sabat je jos uvjek punovazan.Koja hebrejska rijec je koriscena u nevedenom stihu ? U tom stihu je koriscena rijec “olam”.Sto je znacenje hebrejske rijeci ‘olam’ ?
Old Testament Hebrew Lexicon
Dugo trajanje, antika, budući događaj, zauvijek, uvijek,vječan, trajna, star, drevni, drevna vremena, dugo vremena (u proslosti ili u buducnosti), uvijek, kontinuirano postojanje, neodređeno ili beskrajnu budućnost, vječnost.
Rijec owlam ( izgovara se olam), pojavljuje se 439 puta, i usko je vezana za vrijeme.Koje moze biti: duzi vremenski period, krace doba, vjecnost ili vrijeme koje je dugo za svatiti koje ide iznada naseg horizonta.Da bi razumjeli ovu rijec, moramo uvjek gledati kontest.Mnogi pogresno svataju ovu rijec i zato imaju pogresan stav da Sabat treba biti vjecan.Jedino kad se olam odnosi na Boga ima znacenje vjecnost, u svim drugim slucajevima znaci kraci ili dugi vremenski period zavisno od konteksta.

Navešćemo neke primjere
Obrezanje je trebalo biti vjecno (Postanak 17:13).Sedmicni hljebovi (Levitski zakon 24:8).Levitsko svecenstvo je trebalo biti vjecno (Izlazak 29:9; 40:15).Držite blagdan beskvasnog kruha (Izlazak 12:17).Prinosenje brašna kao redovitu žrtvu prinosnicu (Levitski zakon 6:15-18; 23:13-14).Zrtvovanje zivotinja (Izlazak 29:39-42).Svagdašnje kadiono prinošenje pred Yahweh u sve vaše naraštaje (Izlazak 30:8). Rad u Satoru (Brojevi 18:22-23). Postoje i mnoge druge stvari koje su spomenute u zakonu a navodno trebale su biti vjecne.Mi znamo da Zakon je ispunjen i zavrsen s Isusovom smrcu.Rimljanima 10,4 Jer je Krist svršetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje.Hebrejima 8,13 Kad veli novi, ostari onaj prvi. Što pak stari i dotrajava, blizu je nestanku.

Isus je drzao Sabat, trebamo li i mi ?
Isus je bio Zidov i ziveo je po Mojsijevom Zakonu. Galaćanima 4,4 A kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan. Hebrejima 4,15 Ta nemamo takva Velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime, osim grijehom. On je savrseno ispunio taj Zakon. Mi krscani nismo pod tim Zakonom, ali mozemo puno naučiti iz Isusovog primjera iz zapisa u vezi Sabata. Biblija ne izvještava da je Isus odmarao na dan Šabata, vec izvještava o njegovim radnjama. On nikada nije pohvalio nekoga sto drzi Šabat, niti je zapovjedio ikome da drzi to. Vise puta je kritizirao farizeje sto su nametnuli suvišne zakone, sto se može a sto se ne smije činiti na Šabat ? Isus je poučavao da pojedinci ne bi trebali imati suvišna pravila, on je zastupao slobodu za vrijeme Šabata. Činjenica je da je u odredenim stvarima bio striktan. Matej 5,28 A ja vam kažem: Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu. Matej 5,29 Ako te desno oko sablažnjava, iskopaj ga i baci od sebe. Ta bolje je da ti propadne jedan od udova, nego da ti cijelo tijelo bude bačeno u pakao.
Isus je Sabat poredio s ceremonijalnim Zakonom a ne moralnim. Sledeci primjer naglasava to. Matej 12,1 U ono vrijeme prolazio je Isus subotom kroz usjeve. Učenici su njegovi ogladnjeli te počeli trgati klasje i jesti. Matej 12,2 Vidjevši to, farizeji mu rekoše: “Gle, učenici tvoji čine što nije dopušteno činiti subotom. Matej 12,3 On im reče: “Niste li čitali što učini David kad ogladnje on i njegovi pratioci? Matej 12,4 Kako uđe u Dom Božji te pojedoše prinesene kruhove, a to ne bijaše slobodno jesti ni njemu ni njegovim pratiocima, nego samo svećenicima? Matej 12,5 Ili zar niste čitali u Zakonu da subotom svećenici u Hramu krše subotu, a bez krivnje su? Matej 12,6 A velim vam: veće od Hrama jest ovdje! Matej 12,7 I kad biste razumjeli što ono znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva, ne biste osudili ove nekrive. Matej 12,8 Ta Sin Čovječji gospodar je subote! Isus je naglasio da je on veci od tog zakona.
Takode je poučavao da se obrezanje moze ciniti u Subotu (Ivan 7:22). Dnevne aktivnosti takode se moglu obavljati. Luka 13,15 Odgovori mu Gospodin: “Licemjeri! Ne driješi li svaki od vas u subotu svoga vola ili magarca od jasala da ga vodi na vodu? Ivan 5,8 Kaže mu Isus: “Ustani, uzmi svoju postelju i hodi! Posebno naglašava da on oponaša svog duhovnog Oca koji stalno radi. Ivan 5,16 Zbog toga su Židovi počeli Isusa napadati što to radi subotom. Ivan 5,17 Isus im odgovori: “Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.Šabat je za Isusa bio samo ceremonijalni zakon koji je prestao s njegovom smrcu.Oni koji insistiraju da se ništa ne moze raditi Subotom, ja savjetujem njima, učite iz primjera savrsenog Krista.
Je li Pavle drzao Sabat ?
Pavle je izuzetno bio uzorni propovjednik dobre vijesti. U Bibliji nalazimo izvjestaje da je po obicaju poučavao u Subotu u sinagogama (Djela 13:14; 16:13; 17:2). To nije dokaz da je on drzao Šabat. On je želio pomoći Židovima da upoznaju istinu o Kristu. Njabolji način u to vrijeme je bio otići u sinagogu gde se nalaze Židovi. Mada, Pavle nikad nije zapovjedio nikome da drži Šabat. Izuzetno je bio fleksibilan i praktičan sve da pridobije ljude za istinu. Ponekad je drzao neke zakone, kao obrezanje, zavjete i učestovao u nekim hramskim ritualima (Djela 16:3; 18:18; 21:26). Kad je živeo s Židovima ponasao se kao i oni. Mada sebe lično nije smatrao da je pod Zakonom.1. Korinćanima 9,20 Bijah Židovima Židov da Židove steknem; onima pod Zakonom, kao da sam pod Zakonom – premda ja nisam pod Zakonom – da one pod Zakonom steknem;
Kad je propovjedao medu drugim nacijama, trudio se naučiti sigurne neke stvari koje su oni slijedili.1. Korinćanima 9,21 onima bez Zakona, kao da sam bez zakona – premda nisam bez Božjega zakona, nego u Kristovu zakonu – da steknem one bez Zakona; Petar je takode bio praktican. Galaćanima 2,14 Ali kad vidjeh da ne hode ravno, po istini evanđelja, rekoh Kefi pred svima: “Ako ti, Židov, poganski živiš, a ne židovski, kako možeš siliti pogane da se požidove? U prvom vijeku, Židovi niti neznabožci nisu smatrali da druge nacije trebaju poštovati Subotu. Kad je posjećivao gradove koji su čisto bili neznabozacki, Sabat se nikada nije spominjao. On je ponekad propovjedao svaki dan (Djela 17:17; 19:9). Pavle je bio slobodnjak nesto poput naseg Isusa. Nije postavljao kruta pravila niti je zapovjedao nešto u vezi Šabata.
Šta ako neki svjedok od Yahweh želi držati Sabat?
Neki pojedinci se pozivaju na sledeći stih, sloboda odlucivanja o Šabatu. Kološanima 2,16 Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. Kološanima 2,17 To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest – tijelo Kristovo. Ovaj stih daje slobodu odlučivanja po pitanju Šabata i stvari navedenih u istom stihu. Svakom pojedincu treba objasniti da je Zakon bio sjena, što se trebalo završiti u Kristu. Zakon dobiven od Yahweh je savrsen u svakom pogledu. Ali ukidanjem Zakona te su zabrane prestale važiti. Unatoč tome, neki su se židovski kršćani možda osjećali nelagodno ako bi na dan koji su prije smatrali svetim obavljali bilo kakav posao ili išli na dugo putovanje. Možda su, čak i nakon što su postali kršćani, sedmi dan posvećivali isključivo duhovnim stvarima, premda s Božjeg gledišta zakon o držanju šabata više nije vrijedio. Jesu li griješili ako su tako postupali? Nisu, ukoliko nisu tvrdili da Bog zahtijeva držanje sabata. Stoga je Pavao iz obzirnosti prema savjesti svoje kršćanske braće napisao: ”Neka svatko bude potpuno uvjeren u svom vlastitom umu“ (Rimljani 14:5b). Dok god neki pojedinac ne narušava mir i zajednistvo skupstine, i drzi Sabat to je njegova lična stvar. Drugi koji ne drže to ne bi smjeli javno kritizirati te pojedince. Ako se počne unositi nemir i sektašenje onda starješine trebaju opomenuti pojedince u duhu blagosti.

Sto mi danas mozemo nauciti od Pavla?
 I premda je Pavao srdačno potaknuo svoju braću da budu strpljiva kad se neki bore s odlukama koje su pitanje savjesti, odlučno je osudio one koji su željeli prisiliti suvjernike da drže Mojsijev zakon tvrdeći da je to uvjet za dobivanje spasenja. Naprimjer, Pavao je oko 61. n. e. napisao knjigu Hebrejima, snažno pismo židovskim kršćanima u kojem je vrlo jasno objasnio da držanje Mojsijevog zakona više nema nikakvu vrijednost jer kršćani imaju uzvišeniju nadu na temelju Isusove otkupne žrtve (Galacanima 5:1-12; Titu 1:10; Hebrejima 10:1-17). Zidovski Šabat je ukinut na stubu, gdje je Krist ” izbrisao zadužnicu koja je svojim odredbama bila nama protivna” (Kološanima 2:14). Nastavimo cijelim srcem sluziti nasem velicanstvenom Bogu u skladu s svojim mogucnostima. Mi ne sluzimo Yahweh samo jedan dan u tjednu vec svaki dan i to od srca.

Calendar
«  December 2016  »
SuMoTuWeThFrSa
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2016
    Free website builderuCoz