Tuesday
2024-03-19
11:49 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Šta je to Rh Faktor? »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Šta je to Rh Faktor?

 
Žene koje su Rh negativne, posle porođaja dobijaju injekciju kako bi se sprečilo stvaranje antitela. A da li znate šta je Rh faktor?

Većina Ijudi, odnosno oko 85% populacije jeste Rh pozitivno. Ako je žena Rh negativna, a muškarac Rh pozitivan, i njih dvoje začnu dete, postoji potencijalna opasnost od neslaganja, odnosno inkompatibilnosti.

Nakon što ostane u drugom stanju, trudnica treba da se podvrgne testu za utvrđivanje krvne grupe i Rh faktora. Rh faktor može da ima značajnu ulogu u zdravlju bebe i zato ga je veoma važno što pre utvrditi.

O čemu je zapravo reč?

Na površini eritrocita su belančevine koje su specifične za svaku krvnu grupu. Krvna grupa A ima jednu vrstu belančevina, B drugu, AB obe, a nulta grupa nema nijednu. Pored tih belančevina, kojima se određuje kojoj krvnoj grupi pripadate, postoji još jedna vrsta koja se nalazi u krvnim ćelijama nekih Ijudi, dok ih kod drugih nema.

Ta belančevina je nazvana "rezus faktor", prema nazivu vrste majmuna kod kojih je prvi put pronađena. Oni koji je u svojim ćelijama imaju jesu Rh pozitivni, a oni koji je nemaju su Rh negativni.

Kako sve to funkcioniše?

Većina ljudi, odnosno oko 85% populacije jeste Rh pozitivno. Ako je žena Rh negativna, a muškarac Rh pozitivan, i njih dvoje začnu dete, postoji potencijalna opasnost od neslaganja, odnosno inkompatibilnosti.

Šta se zapravo dešava? Može da se dogodi da dete koje se razvija u stomaku Rh negativne majke nasledi očevu Rh pozitivnu krvnu grupu (a to se dešava u više od 50% slučajeva). Tada nastaju problemi, ali ne u prvoj trudnoći, jer tokom nje krv fetusa ne prodire u majčin krvotok.

Međutim, tokom porođaja, bebina krv prodire u krvotok majke i tada njen organizam počinje da proizvodi antitela (molekule belančevina koji kasnije uništavaju prisutna "strana" tela u organizmu). Sama po sebi Rh antitela su bezopasna, sve dok majka opet ne zatrudni.

Ako je u prvoj trudnoći nosila Rh pozitivno dete i ako je došlo do prelaza Rh pozitivnih eritrocita u njen krvotok, antitela će krenuti u "rat" protiv bebinih eritrocita jer ih "vide" kao "strana" tela. Ona će brzo proći kroz posteljicu u bebin krvotok i prouzrokovati masovno razaranje entrocita, što može da dovede do teške anemije a u najgorem slučaju i do smrti deteta u materici.

Kako se bolest sprečava?

U prošlosti Rh inkompatibilnost predstavljala je veoma veliki problem. Novorođenčad su se rađala bolesna ili su umirala. Srećom, danas su postignuta značajna medicinska dostignuća u prevenciji komplikacija usled Rh inkompatibilnosti, kao i tretmana novorođenčadi koja boluju od Rh bolesti.

Danas se ženama, kod kojih postoji mogućnost razvoja antitela u trudnoći, daje jedna ili čak dve doze Rh imunoglobulina. Prva se daje oko 28. nedelje trudnoće, a druga u prvih 36 časova (najviše 72 časa) nakon porođaja. To sprečava stvaranje Rh antitela.

Rh imunoglobulin takođe može da se da i nakon pobačaja, amniocenteze ili krvarenja tokom trudnoće. Ta injekcija sprečava stvaranje bilo kakvih potencijalno opasnih antitela koja bi mogla da naškode njenim budućim bebama.

Šta ako beba ipak oboli?

Ukoliko se testiranjem potvrdi da žena u prvoj trudnoći već ima razvijena Rh antitela u krvotoku (što može biti reakcija na propuštanje krvi ploda kroz posteljicu u majčin krvotok), postoji opravdana sumnja na postojanje hemolitične bolesti fetusa ili Rh bolesti.

U tim slučajevima može da se uradi amniocenteza kako bi se odredio nivo bilirubina u vodi ploda. Po potrebi, određuje se nivo hemoglobina i prisustvo anemije fetusa, a tokom cele trudnoće pažljivo se prati broj antitela.

Veoma retko, ako je inkompatibilnost ozbiljna a bebino zdravlje ugroženo, radi se transfuzija krvi deteta još dok je u majčinom stomaku ili neposredno posle porođaja.

Svrha takve transfuzije jeste zamena bebine krvi, čime se postiže stabilizacija nivoa crvenih krvnih zrnaca i eventualna šteta uzrokovana cirkulisanjem Rh antitela u bebinom krvotoku. Međutim, zahvaljujući velikoj efikasnosti Rh imunoglobulina, takva vrsta transfuzije sprovodi se u manje od 1% slučajeva.
+++++++++++++++++++++++++++

Šta je Rh faktor?


Rh faktor (rezus faktor) je protein koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima. Zahvaljujući rezus faktoru ljudi su podeljeni na Rh pozitivne (Rh+) i Rh negativne (Rh-). Krv ljudi sa Rh+ faktorom stvara rezus protein, dok kod ljudi sa Rh- faktorom ne stvara. Ova materija nazvana je rezus faktor zato što je pored ljudske krvi prisutna i u krvi majmuna Maccacus Rhezus. Rh faktor je jedan od mnogih antigena koji se nalaze u ćelijama organizma. 

 

Kako dolazi do Rh inkompatibilije u trudnoći?


Ako ćelije krvi trudnice nemaju rezus protein (majka je Rh-), a bebine ćelije ga imaju (beba je Rh+) onda imunološki sistem majke prepoznaje plod i njegove Rh+ ćelije kao "strano telo". U tom slučaju će imunološki sistem majke angažovati armiju antitela za napad na to "strano telo". I tada dolazi do Rh inkompatibilije

 

Kako se Rh inkompatibilija otkriva?


Već na prvom prenatalnom pregledu, kod trudnice se proverava Rh faktor. Ukoliko se ustanovi da je trudnica Rh+ poznavanje bebinog Rh faktora nije ni od kakvog značaja, budući da ni jedan ni drugi Rh faktor ploda ne mogu da ugroze imunološki sistem majke, jer na krvnim ćelijama ploda ne postoje antigeni koji bi pokrenuli imunološki sitem majke.

S druge strane, problem nastaje kada se otkrije da je majka Rh negativna. U tom slučaju je potrebno ustanoviti Rh faktor oca kako bi se saznalo da li postoji ikakva mogućnost da je plod od oca nasledio Rh+ faktor. Ako jeste onda će doći do Rh inkompatibilije. Ako se pak otkrije da je otac takođe Rh- onda ne postoji nikakav problem, budući da beba ni u kom slučaju ne može biti Rh+ ako su oba roditelja Rh-. 

 

Kako se ovo odražava na samu trudnoću?


Ova pojava ne ugrožava trudnoću jer u toku trudnoće kroz zdravu posteljicu samo retki eritrociti ploda prelaze u krvotok majke i ne izazivaju izoimunizaciju budući da se imuni sistem trudnice od njih lako odbrani. Ukoliko na porođaju (odnosno abortusu ili pobačaju) bebina krv dospe u krvotok majke, telo majke počinje da stvara antitela protiv Rh faktora, kao prirodna reakcija imunološkog sistema. 

U ovome leži rizik za narednu trudnoću i bebu. Naime, tokom naredne trudnoće postoji rizik da antitela iz majčine krvi prodru u bebin krvotok i napadnu njena crvena krvna zrnca, izazivajući blag ili jači stepen anemije.

U veoma retkim slučajevima se antitela formiraju tokom prve trudnoće. Nešto više o ovoj temi pročitajte u članku: Pojava žutice u prvoj nedelji, gde pojava patološke žutice kod novorođenčeta može biti znak Rh inkompatibilije.

 

Kako se Rh inkompatibilija može sprečiti?


Kada se otkrije mogućnost postojanja neusklađenosti Rh faktora majke i ploda, onda lekar u 28. nedelji trudnoće odlučuje da trudnica treba da primi injekciju Rh imunoglobulina, (tzv. Rhogam ili Rogam), koja sprečava formiranje antitela. Drugu dozu injekcije majka prima nakon porođaja ukoliko se dokaže da je beba Rh+. Ako se pak pokaže da je beba Rh-, onda  se druga doza injekcije izostavlja. Ova injekcija se takođe daje i nakon prekida trudnoće ili pobačaja, vanmaterične trudnoće, biopsije horionskih čupica, amniocenteze, krvarenja iz materice ili trauma tokom trudnoće. 

Ova injekcija preventivno otklanja ozbiljne probleme koji se mogu javiti tokom budućih trudnoća. 

 

Šta ako je trudnica imala raniju trudnoću, a nije primila injekciju Rh imunoglobulina?


Ukoliko žena nije primila ovu injekciju tokom prethodne trudnoće i pokaže se da postoji jasno prisustvo antitela koja bi mogla da napadnu plod koji je Rh+, analizom plodove vode se utvrđuje Rh faktor ploda. Ako se pokaže da je on negativan, nema razloga za brigu, ali ako se pokaže da je pozitivan onda se redovno prati nivo antitela kod majke. 

Ako taj nivo naglo skače i postaje ugrožavajuće visok, vrše se određeni testovi kako bi lekar imao uvid u stanje ploda, a potom je potrebno dati transfuziju Rh negativne krvi plodu, u slučaju eventualne ugroženosti ploda usled razvoja hemolitičke bolesti.

Injekcija Rh imunoglobulina smanjuje potrebu za transfuzijom na manje od 1%.

Pored Rh inkompatibilije, može se javiti neusklađenost još jednog faktora u krvi - a to je Kell antigen, s tim što je ova neusklađenost umnogome manje rasprostranjena. Ukoliko se prilikom prvih pregleda potvrdi da je otac Kell pozitivan, a kod majke se potvrdi prisustvo anti-Kell antitela onda je dalja procedura ista kao kod neusklađenosti Rh faktora.
++++++++++++++++++++

RH faktor u trudnoći

U prvoj trudnoći u kojoj Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dete obično nastaje tek manja količina antitela koja uglavnom ne izaziva teže oblike hemolitičke bolesti novorođenčeta.

RH faktor u trudnoći

Na površini eritrocita, kao sastavni deo njihove membrane, nalazi se oko sto antigena koji uzrokuju stvaranje antitela kod majke. Prema sisitemu kojem pripadaju navedeni antigeni razlikujemo ABO i Rh sistem. Zbog načina kojim se ovi antigeni nasleđuju, eritrociti jedne osobe mogu imati jedan ili dva, ali nikada tri antigena iz ABO sistema pa prema njima određujemo krvnu grupu pacijenta koja je nepromenjiva tokom života. Antigeni iz ABO sistema nalaze se i u drugim tkivima ( i na površini drugih ćelija, osim eritrocita) dok se Rh antigeni nalaze samo na eritrocitima. 

Rh sistem obuhvata više od 45 različitih antigena. Najznačajniji je D antigen koji je prisutan u oko 85 % populacije. Osoba koja ima ovaj antigen na površini eritrocita smatra se Rh pozitivnom. Fiziološka funkcija Rh antigena nije poznata, iako dosadašnja istraživanja ukazuju na moguću povezanost ovih antigena s  vekom trajanja eritrocita u cirkulaciji. S aspekta trudnoće ovaj antigenski sistem je veoma važan jer može dovesti do pojave Rh imunizacije.

Naime, ukoliko Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dete (fetus je Rh antigen nasledio od oca, iako ga majka nema) fetalni eritrociti dolaze u majčinu cirkulaciju i podstiču je na stvaranje antieritrocitnih antitela. Ova antitela nadalje prelaze posteljicu, ulaze u fetalnu cirkulaciju i vežu se za fetalne eritrocite koje tako razaraju aglutinacijom i hemolizom. Zbog navedenog kod fetusa se razvija fetalni hidrops i anemija različitog stepena (tzv. hemolitička bolest) koje mogu dovesti do smrti ploda in utero. S kliničkog aspekta, kad govorimo o Rh imunizaciji značajniju formu ovog problema očekujemo kod višerotkinja.

U prvoj trudnoći nastaju antitela

Naime, u prvoj trudnoći u kojoj Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dete obično nastaje tek manja količina antitela koja uglavnom ne izaziva teže oblike hemolitičke bolesti novorođenčeta. Naime, potrebno je oko 6-8 nedelja da započne proizvodnja antitela. Nadalje, prvo se stvaraju antitela IgM klase koja ne prelaze posteljicu, a tek kasnije IgG klase koja se mogu razliti kroz posteljicu. Nakon što je jednom postignut prvi kontakt i senzibilizacija stvaranjem antitela, u sledećim kontaktima razdoblje značajne proizvodnje antitela je značajno kraće (10-14 dana) što je razlog zašto teže oblike Rh imunizacije očekujemo uglavnom kod višerotkinja.

Na kraju, treba naglasiti da je Rh sistem kompleksan. Unutar tog sistema postoje i drugi antigeni osim najčešće spominjanog D antigena. Zahvaljujući rutinskom postupku antiD profilakse koja se sprovodi u svim ustanovama značajno je redukovana pojava antiD senzibilizacije.

Naime, svaka Rh negativna trudnica koja je rodila Rh pozitivno dete mora 72 sata od porođaja i/ili intervencije u trudnoći (amniocenteze, kordocenteze i slično- tu Rh status ploda nije poznat) dobiti anti D imunoglobuline (Rhogam) uz prethodnu proveru da je Coombsov test negativan, što znači da nema antitela. Uz ovakav postupak značajno je redukovana pojava anti D imunizacije.

Međutim, treba misliti na mogućnost imunizacije i nastanka hemolitičke bolesti novorođenčeta drugim antigenima iz Rh sistema. Tako antigeni E,C, Kell i Duffy i drugi (svi antigeni iz Rh sistema) obično izazivaju teže oblike hemolitičke bolesti ploda. Posebno je značajna anti Kell imunizacija budući da su ovo vrlo jaki antigeni. Kell sistem antigena osim hemolize izazivaju i sprečavanje rasta progenitorskih ćelija crvene krvne loze čime se dodatno oštećuje tj. smanjuje količina raspoloživih i funkcionalnih eritrocita. Ovime se anti Kell imunizacija razlikuje od anti D i ostalih imunizacija.
+++++++++++++++++++++

Rh faktor - rizik za majku i dete

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 16.4.2010
Ukoliko u krvi imate Rezus protein onda ste Rh pozitivni (+), kao i većina ljudi, a ako ga nema onda ste Rh negativni (-). Rh faktor ne utiče na zdravlje ljudi, ali je veoma važan u trudnoći.
 
 
image
/11
 
 
 

Svako od nas rađa se sa određenom krvnom grupom: A, B, AB ili 0. Krvna grupa određuje se i prepoznaje prema tipu antigena (proteina) koji se nalaze u eritrocitima (crvenim krvnim zrncima). Krvna grupa A poseduje protein Aglutinogen A, krvna grupa B poseduje Aglutinogen B, krvna grupa AB poseduje oba Aglutinogena, a 0 krvna grupa nema u sebi ni jedan od ova dva antigena. Pored ove podele, sve krvne grupe dele se i prema Rezus faktoru (Rh), Rezus proteinu koji se takođe može naći u krvnim ćelijama. Ukoliko u krvi imate Rezus protein onda ste Rh pozitivni (+), kao i većina ljudi, a ako ga nema onda ste Rh negativni (-). Rh faktor ne utiče na zdravlje ljudi, ali je veoma važan u trudnoći.
 

Kako se utvrđuje Rh faktor?

Rh faktor je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se trudnice šalju na analizu krvi odmah po utvrđivanju trudnoće, mada se pretpostavlja da budući roditelji i pre trudnoće znaju svoj Rh faktor. Ukoliko je trudnica Rh negativna, potrebno je da se urade testovi koji će pokazati da li je u njenoj krvi došlo do Rh senzibilizacije (izlaganju Rh pozitivnoj krvi). Izuzetno je važno da se krv trudnice redovno kontroliše, ako je došlo do senzibilizacije da bi se pratilo i kontrolisalo stvaranje antitela (D proteina), a ako nije da bi se brzo reagovalo ukoliko do nje dođe. 
 

Kada dolazi do Rh inkompatibilnosti?

Kada je trudnica Rh pozitivna, a otac Rh pozitivan ili Rh negativan, ne postoji nikakva opasnost ni po majku ni po bebu. Ako su i majka i beba Rh negativne, takođe nema razloga za brigu. Međutim, ukoliko je majka Rh negativna, a otac Rh pozitivan, može se desiti da beba nasledi Rh faktor od oca. U tom slučaju doćiće do inkompatibilnosti Rh faktora majke i bebe, koja može izazvati probleme ako dođe do mešanja njihove krvi. Ukoliko dođe do Rh inkompatibilnosti u prvoj trudnoći i ako je ona normalna, problema obično nema jer je rizik od mešanja krvi majke i bebe minimalan. Međutim, ako je i u drugoj trudnoći beba Rh pozitivna, moraju se preduzeti koraci da bi se sprečilo stvaranje antitela u krvi majke koji mogu biti štetni za krv i zdravlje bebe.
 

Kako Rh faktor utiče na trudnicu?

Većina Rh negativnih žena neće imati problema u trudnoći, jer veoma retko dolazi do mešanja krvi majke i bebe. Ipak, kod nekih žena može se desiti da Rh pozitivna krv bebe dospe u njihovu Rh negativnu krv. Tada dolazi do stvaranja antitela u krvi majke da bi se odbranila od Rh pozitivne krvi. Antitela nisu opasna za majku, ali mogu biti veoma štetna po bebu. Izlaganje majke Rh pozitivnoj krvi bebe u većini slučajeva može se desiti prilikom porođaja, ali i prilikom aminocenteze ili nekih drugih invazivnih testova koji se obavljaju u trudnoći. Takođe, do izlaganja može doći prilikom transfuzije ili većih povreda trudnice, ukoliko dođe do spontanog pobačaja ili vanmaterične trudnoće, kao i prilikom abortusa.

Kada Rh pozitivna krv prvi put prodre u krv majke, njen organizam jako sporo reaguje i vrlo se često dešava da se antitela stvore suviše kasno da bi nepovoljno uticala na bebu. Međutim, ovo je trajna posledica. Imunološki sistem žene postaje osetljiv na pozitivan Rh faktor, tako da kada sledeći put dođe do izlaganja, antitela se stvaraju veoma brzo. Zbog toga je rizik mnogo veći u drugoj trudnoći.
 

Kako Rh faktor utiče na bebu?

Pri mešanju krvi majke i bebe, Rh negativna krv majke reaguje na Rh pozitivnu krv bebe kao na pretnju, stvarajući antitela koja preko posteljice napadaju i uništavaju crvena krvna zrnca bebe. Ukoliko dođe do stvaranja antitela, ne postoji ništa što ih može sprečiti da napadnu krv bebe. Nivo crvenih krvnih zrnaca opada i nema dovoljno ćelija za prenos kiseonika kroz krvotok, što dovodi do stvaranja anemije kod bebe dok je još u materici. Ovo stanje naziva se hemolitička bolest (Rh bolest ili hemolitička anemija). Težina anemije određuje se pomoću aminocenteze, analizirajući koncentraciju bilirubina u plodovoj vodi. Ukoliko je blažeg oblika, anemija ne šteti zdravlju bebe i trudnoća se nastavlja uz redovne kontrole za vreme kojih se prati njen razvoj i eventualni problemi. Ukoliko je anemija teža, može se izazvati prevremeni porođaj. U oba slučaja, nakon porođaja može se izvršiti transfuzija krvi bebe kojom se zaražena krv zamenjuje zdravom krvi. U veoma retkim slučajevima može doći do oštećenja mozga bebe ili do potrebe da se izvrši transfuzija krvi dok je beba još u materici, kako bi primila dovoljno eritrocita da preživi, a u  najgorem slučaju, može doći do smrti bebe. Ipak, ukoliko su trudnica i doktor upoznati sa Rh faktorom majke, odmah nakon utvrđivanja trudnoće mogu se preduzeti koraci koji će sprečiti da dođe do ovih opasnih posledica.
 

Preventivne mere?

Da bi se smanjio rizik od pojave antitela u krvi majke, Rh negativnoj majci daje se doza Rh imunoglobulina (anti-D tela). Kod nas se najčešće koristi Rhogam, hiperimuni gama globulin. On deluje tako što blokira stvaranje antitela sprečavajući imunološki sistem majke da prepozna pozitivne Rh ćelije. Rh imunoglobulin daje se trudnici oko 28. nedelje, što se smatra periodom kada preti najveći rizik od mešanja krvi majke i bebe, a zatim i nakon porođaja. Uz pomoć ovih injekcija, Rh negativne žene mogu imati normalnu i zdravu trudnoću sa Rh pozitivnom bebom. Rh imunoglobulin takođe se daje kada se sumnja da je Rh negativna žena bila izložena Rh pozitivnoj krvi prilikom transfuzije, teške povrede, spontanog pobačaja, vanmaterične trudnoće, abortusa, kao i nakon aminocenteze. Izuzetno je važno da Rh negativne trudnice prijave lekaru svako krvarenje, da bi lekar procenio da li i u tom slučaju treba da prime Rh imunoglobulin.
 

Nakon trudnoće?

Ukoliko dođe do Rh inkompatibilnosti u prvoj trudnoći, obično nema rizika. Međutim, ako je u drugoj ili narednim trudnoćama beba takođe Rh pozitivna, rizik se znatno povećava. Svaka naredna trudnoća mora pažljivo da se prati redovnim i pojačanim kontrolama, kao i pomoću testova kao što su aminocinteza, specijalno ultrazvučno praćenje krvnih sudova bebe, ili čak uzimanje uzorka krvi bebe dok je još u materici. Ipak, zahvaljujući postojanju Rh imunoglobulinskih injekcija, svi veći problemi se veoma retko javljaju.
 
Više o nasleđivanju krvne grupe i Rh faktora možete pronaći u našem članku Šta određuje krvnu grupu bebe.

 

 

 

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz