Tuesday
2024-03-19
4:21 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Nastavak »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Kako je hemofilija nasljedna bolest koju
karakterizira manjak koagulacijske aktivnosti
FVIII ili FIX (zbog urođene mutacije u geni-
ma za te faktore), za sigurno postavljanje di-
jagnoze hemofilije A i B nužno je izmjeriti
aktivnosti FVIII / FIX. U tu svrhu postoje dvije
metode: koagulacijska metoda i kromogena
metoda. Najčešće se koristi koagulacijska
metoda, koja predstavlja prilagođeni APTV i
temelji se na svojstvu razrijeđene plazme bo-
lesnika da skrati tj. korigira APTV deficijent-
ne plazme, plazme koja ima potpuni nedo-
statak aktivnost FVIII / FIX, a vrijeme nastan-
ka ugruška ovisno je samo o aktivnosti ispiti-
vanog faktora (FVIII / FIX) u uzorku plazme.

Referentni interval za aktivnost faktora je 0,50
do 1,50 kIU/L (50 do 150%), a dokaz hemo-
filije A je snižena aktivnost FVIII, dokaz he-
mofilije B je snižena aktivnost FIX. Dobivena
aktivnost faktora, osim za utvrđivanje dijag-
noze, služi za određivanje tipa tj. težine bo-
lesti. Teški oblik hemofilije definiran je aktiv-
nošću faktora FVIII / FIX <0,01 kIU/L (<1%),
umjereni oblik aktivnošću FVIII / FIX između
0,01 i 0,05 kIU/L (između 1 i 5%), a blagi
oblik aktivnošću FVIII / FIX >0,05 do 0,40
kIU/L (od 5 do 40%).
Koagulacijska metoda najčešće se koristi
za mjerenje aktivnosti faktora i njezinom se
primjenom može otkriti većina bolesnika s
hemofilijom. Međutim, postoje rijetke mutaci-

je u genu za faktore (približno 30% kod he-
mofilije A) koje dovode do blažih oblika he-
mofilije, a koje se ovom metodom ne mogu
otkriti (dobije se normalan nalaz aktivnosti
faktora), pa se manjak faktora može dokaza-
ti samo primjenom
kromogene metode. To je
razlog zbog kojeg specijalizirani koagulacijski
laboratoriji moraju imati mogućnost izrade
obiju metoda kako se ne bi dogodilo da se
neki bolesnici s blagim oblikom bolesti ne
otkriju, što može rezultirati teškim posljedica-
ma krvarenja, primjerice pri operativnom za-
hvatu. Kromogena metoda se mora koristiti
kod pacijenata čiji je nalaz APTV-a i aktivnos-
ti FVIII koagulacijskom metodom uredan, a
koji imaju osobnu ili obiteljsku anamnezu
povezanu s krvarenjem.
Kromogena metoda koristi se sve više u
dijagnostici hemofilije i zbog velikog broja
novih lijekova s produljenim djelovanjem
(engl. extended half-life, EHL), kod kojih je
intervencijom u molekularnoj strukturi fakto-
ra FVIII / FIX postignuto dulje poluvrijeme
života u cirkulaciji nakon primjene lijeka, či-
me je omogućena aplikacija lijeka u dužim
vremenskim intervalima. Danas je na svjet-
skom tržištu dostupan velik broj novih pri-
pravaka i FVIII i FIX, a primjenjuju se i u Hr-
vatskoj. Kod primjene tih lijekova također su
uočene razlike u rezultatima između koagu-
lacijske i kromogene metode. Opći je stav da
je kromogena metoda bolja za praćenje tera-

pije ovim lijekovima, ali se zbog više cijene
manje koristi u laboratorijima. Konačno, je-
dan novi lijek za hemofiliju A, emicizumab,
koji ima posebno prilagođenu strukturu koja
>>imitira FVIII<<, isključivo se prati primjenom
kromogene metode, i to samo jednog tipa,
koja koristi reagense humanog podrijetla.

Razvoj inhibitora (protutijela) na faktor
koji bolesnik prima u nadomjesnoj terapiji
ozbiljna je komplikacija hemofilije koja zna-

čajno otežava daljnje liječenje. Češće se javlja
kod hemofilije A nego kod hemofilije B. In-
hibitori se u cirkulaciji vežu na FVIII / FIX iz
lijeka, onemogućuju njegovo djelovanje, jav-
ljaju se učestalija krvarenja i bol povezana s
krvarenjem te liječnik mora primijeniti tzv.
zaobilaznu terapiju (engl. bypassing agents)
kojom se uspostavlja hemostaza zaobilazeći
FVIII /FIX. Na pojavu inhibitora kod boles-
nika treba posumnjati uvijek kada terapija

koncentratom faktora ne djeluje, tj. ako se
usprkos infuziji odgovarajuće količine lijeka
pojavljuju učestala krvarenja. Tada je nužno
provesti ispitivanje na prisutnost inhibitora u
krvi bolesnika. Ta se pretraga obavlja također
i periodično, u sklopu redovne obrade boles-
nika.
Metoda za dokazivanje
prisutnosti inhibi-
tora i određivanje
titra inhibitora u krvi je
Bethesda metoda ili Nijmegen prilagodba

Bethesda metode. Za razliku od drugih meto-
da, koje su automatizirane i brze, ona je du-
gotrajna, zahtijeva puno ručnog rada i obuče-
no osoblje trenirano za izradu. U prvom ko-
raku dokazuje se prisutnost inhibitora miješa-
njem uzorka bolesnikove plazme s normal-
nom plazmom, pri čemu nepotpuna korekci-
ja koagulacijske reakcije govori o prisutnom
inhibitoru koji inhibira faktor iz normalne
plazme. Ako se dokaže prisutnost inhibitora,
potrebno je odrediti njihov titar koji se izraža-
va u Bethesda jedinicama (kBU/L). Jedna
Bethesda jedinica definira se kao onaj titar in-
hibitora koji inhibira 50% FVIII/FIX u krvi.
Visokim titrom smatra se rezultat >5 kBU/L i
obično je povezan s brzom inaktivacijom fak-
tora iz apliciranog lijeka, dok se rezultat <5
kBU/L smatra niskim titrom i kod bolesnika
je moguće primijeniti visoke doze koncentra-
ta faktora.
Literatura
1. Key NS, Makris M, O’Shaughnessy D, Lillicrap D.
Practical Hemostasis and Thrombosis. 2. izd. West
Sussex: Wiley-Blackwell. 2009.
2. Kitchen S, Olson JD, Preston FE. Quality in Laboratory
Hemostasis and Thrombosis. 1. izd. West Sussex:
Wiley-Blackwell. 2009; 43-50.
3. Mansouritorghabeh H. Clinical and Laboratory
Approaches to Hemophilia A. Iran J Med Sci.
2015;40(3):194-205.
4. Hempohilia A. Drelich DA. Available at:
https://emedicine.medscape.com/article/779322-
overview#a2. Accesed July 20th 2021.

 

Točna dijagnoza temeljem točnih
koagulacijskih nalaza APTV-a te
aktivnosti faktora FVIII / FIX i
inhibitora na faktore ključni su za
pravilno i pravodobno liječenje
bolesnika s hemofilijom. U slučaju
pogrešnog nalaza moglo bi doći do
primjene pogrešnog lijeka ili
pogrešne doze lijeka, što kod
oboljelih može biti iznimno opasno.
Laboratorijska dijagnostika hemofilije
je složena, posebno zbog razvoja i
primjene velikog broja novih lijekova,
te se kao takva mora provoditi u
specijaliziranim koagulacijskim
laboratorijima opremljenim
potrebnom opremom i reagensima u
kojima radi stručno osoblje s velikim
radnim iskustvom. Također, s
obzirom na to da je za pravilan izbor
dijagnostičkog testa nužno
poznavanje lijeka koji bolesnik prima,
iznimno je važna i bliska suradnja
laboratorijskih stručnjaka s
liječnicima, hematolozima koji liječe
bolesnika s hemofilijom.

 

Tablica 1 — Tipični laboratorijski nalaz kod bolesnika s hemofilijom A i B
Pretraga Hemofilija A Hemofilija B
Eritrociti/hemoglobin/hematokrit normalan/snižen* normalan/snižen*
Broj trombocita normalan normalan
PV normalan normalan
APTV produljen produljen
FVIII aktivnost snižena normalna
FIX aktivnost normalna snižena

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz