Tuesday
2024-03-19
6:29 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Otkrivenje o Sabatu »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Otkrivenje o Sabati


 

Za potpunije razumevanje problematike Sabata potrebno je povezati sva saznanja koja je dosadasnja teologije postigla baveci se tim predmetom. Ja cu pokusati da pruzim plasticno objasnjenje koje ce biti razumljivo svim ljudima bez obzira na njihov nivo obrazovanosti. Uzrok dosadasnjeg pogresnog shvatanja sustine Sabata je nedovoljno koriscenja apstraktnog razmisljanja od strane teologa malih zajednica tu pre svega mislim na adventiste koji su svojim pojmanjem Subote zagadili biblijsku doktrinu o sedmom danu. Cesto kazu neki da je Bog u prvoj sedmici stvorio vreme. To je apsolutno netacno. Vreme je stvoreno prilikom stvaranja Univerzuma. Kada pogledamo famoznu prvu sedmicu mozemo zapaziti da ona nije identicna sa nasom danasnjom. Kako nije identicna? Prva tri dana stvaranja Bog je definisao natprirodnim vecerima i jutrima. Granice toga dana nisu bile omedjene prirodnim vecerima i jutrima odnosno izlascima i zalascima sunca. Iz te cinjenice mi mozemo da izvucemo zakljucak da duzina prva tri dana najverovatnije nije bila identicna duzini naseg danasnjeg prirodnog dana koji iznosi oko 24 sata. Sem toga za ''prvi dan'' se kaze: ''i bi vece i bi jutro, dan jedan'', dakle ne ''dan prvi''. Da li su to bili eoni vremena ili ne, mi to ne znamo, ali mozemo pouzdano reci uzimajuci sve to u obzir da je nasa danasnja sedmica dana proistekla iz modela te prve sedmice. Ako je model onda ni jedan dan u nasoj sedmici ne mora i ne moze da bude vecni reprezent sedmog dana iz stvaranja u kojem je Bog prestao da stvara. To je jako vazno razumeti, jer ima imlikacije na nasu versku praksu i razumevanje Bozije poruke.

Ono sto je kljucno u pojmanju Sabata je to da Sedmica koja je predocena na kraju Bozijeg stvaranja nije isto sto i Sabat iz 2 Moj 16. To mozemo razumeti ako od Sedmice apstrahujemo Sabat. Naime, kada je Stvoritelj posvetio i blagoslovio sedmi dan on je covecanstvu predocio jedno nacelo svoga Univerzalnog zakona koje bi se moglo izraziti matematicki kao ''6+1=7'' i mi vidimo da je sedmi deo necega, u nasem konkretnom slucaju vremena, Bog odvojio za neki naum koji ce kasnije obrazloziti na Sinaju. Sledece pominjanje sedmice imamo u vezi Kajinove osvete, sto pokazuje da to nacelo ima opsti karakter, tj. ne mora iskljucivo da se odnositi na vreme kao kategoriju. I kao sto je sedmi dan bio kulminacija Bozijeg stvaranja, tako i osveta sedmog puta je kulminacija toga cina. Sem toga mi danas mozemo da cujemo eho toga nacela u mnogim drugim aspektima ljudskog zivota. Tako na primer, kada se neki mangup hvali kako je ''dobar'' sa zenama, kaze ''sedam'' puta sam ejakulirao, a sedmi put sam ''eksplodirao'' od zadovoljstva. Ili kada smo zaljubljeni kaze se da smo na ''sedmom nebu'' (imaginarni prostor na kom se nase misli nalaze kada smo zaljubljeni do usiju, ili samo na primer o tome mastamo).

Pored toga od izuzetne vaznosti je shvatiti da jevrejska rec ''jom'' koja znaci ''dan'', takodje moze znaciti i neodredjeni vremenski period. I upravo to znacenje kao da se namece u 1 Moj. 2:2-3, jer ne stoji kao kod prethodnih 6 dana na kraju stiha, ''i bi vece i bi jutro dan sedmi''. Smisao tog odeljka je usmeren na termin''sedmi'', a ne na rec ''dan''. Prvog dana stvorena je svetlost. Taj dan je dan jedan, iz njega izviru i njemu se vracaju svi dani. I posto Jevrejska rec ''jom'' moze da znaci i odredjeni astronomski, ali i neodredjeni period, mi ne bismo smeli da tvrdimo da su svi dani u prvoj sedmici bili doslovni kao sto su danasnji. Kakvi su to dani bili i koliko su vremenski trajali, mi to ne znamo? Cinjenica stoji da je Bog za 6 dana stvorio svet, a sedmoga je prekinuo stvaranje. To je jasno potvrdjeno u 2 Moj. 20:11. Po tom modelu 6+1 i mi treba da zivimo, ali znajuci da nisu svi dani u nasoj sedmici identicni onim danima iz sedmice stvaranja, sto sam gore objasnio. Zasto je to vazno imati na umu? Zato da ne bismo od dana pravili gvozdeno pravilo na ustrb nacela. Kada je Bog Izveo Izrael iz Egipta on je sedmom danu dodao jos jedno znacenje, nazvao ga je Sabat, sto znaci ''spokoj''. Pri tome zapovedio je Jevrejima da odredjuju pocetak meseca prema ''mladom mesecu'', sto je znacilo da ce 8, 15, 22, 29 u svakom mesecu biti Sabat. Kada je Isus vaskrsao on je Sedmicno nacelo iz svog Vecnog zakona ''odenuo'' novim danom, Nedeljom, koja je ponela simboliku Hristovog vaskrsenja, dok je znacenje Sabata ispunio svojom smrcu. Izraelci koji nisu priznali Hrista kao Mesiju nastavili su da drze Sabat, a hriscani iz paganstva su drzali Nedelju kao novi znak, dok su judeo - hriscani drzali oba dana. Jevreji su tako cinili sve do 4 veka nove ere kada su uvedene promene u njihovom kalendaru. Naime, Sinedrion je pod pritiskom Rimske Imerije uveo izmenjeni luno - salarni kalendar koji se zasniva na proracunima, a ne na opservacijama. Mozda se citalac upravo pita da li je moguce da Hriscani sada ne drze pravu Nedelju, a ni Jevreji pravu Subotu? Ne bih isao tako daleko. Znam, to je neverovatno, da bi bilo istinito. Medjutim, postavlja se pitanje, ako je istina, zasto je Bog dozvolio da sve to ode ''niz vodu''? Odgovor se verovatno nalazi u Rimljanima poslanici 14:5,6. Jednostavno ljudska bica ne spasava svetkovanje ni jednog dana. Bog zeli da mi razumemo nacela njegovog Velikog zakona i da ga pravilno izvrsavamo. To bi znacilo kada je rec o sedmici da 1/7 vremena posvetimo Njemu na poseban nacin, naime, da sa Njim provedemo to vreme u najintimnijem odnosu, a koji ce to dan biti, to je po izvesnom misljenju promenljiva kategorija. Medjutim, posto je nas Gospod Isus Hristos vaskrsao u Nedelju, prvoga dana u sedmici po Pismu, ako je to bio prvi dan, ni tu ne postoji jedinstvo medju hriscanima, bilo bi dobro i pravedno da potrazimo taj dan prema luno solarnom kalendaru i da ga svetkujemo kao dan bogosluzenja, radosti i zahvalnosti, a i Jevreji bi trebalo da svetkuju pravu Subotu po Biblijskom Kalendaru, pritom mislim na one Izraelce koji se jos nisu obratili na hriscanstvo.

Na kraju ovog clanka zeleo bih da pokrenem razmisljanje o tome kada je pocela godina prilikom stvaranja sveta i kada je poceo prvi mesec? Mi jednostavno u Bibliji ne nalazimo podatke takve vrste. Sve sto znamo u vezi toga, a odnosi se na period pre potopa je to da je funkcija Sunca, Medeca i zvezda uspostavljena tek 4 dana u sredu (u sredinu sedmice). U kojoj meni (fazi) je tom prilikom Mesec bio, neznamo. Dalje, znamo da je Adam imao 130 godina kada mu se rodio sin Sit. To znaci da su brojali godine od neke fiksne tacke. Da vidimo sada situaciju posle Velikog potopa. Smatraju neki da je praznik Svih svetih koji pada 1. Novembra u stvari izmenjeno ime za praznik Svih mrtvih koji se slavio kao uspomena na dan kada se na zemlju srucio Potop. Ako je tacna ta tvrdnja, onda je godina pocinjala u jesen. Suma sumarum, da li mozemo pouzdano da ustvrdimo da je prvi dan stvaranja bio i prvi dan prvog meseca, tj. Mladina? Ne mozemo. Zasto? Zato sto pojavu Meseca kao sto smo videli imamo sredinom Sedmice. U kojoj fazi od 8 je Mesec bio, nije poznato, jer nam to nije objavljeno, cak ne mozemo pouzdano reci ni da je tada prvi dan prvog meseca poceo, ali najverovatnije jeste. Da li se pre potopa mesec racunao od pojave punog meseca do pojave sledeceg punog meseca, a ne od Mladog meseca kao sto je naredjeno od strane Boga kada je Izrael izasao iz Egipta, ne znamo, verovatno da. No za nas je bitno kako je brojena Sedmica, jer ukoliko je prvi dan uzet kao polazna tacka u brojanju pa onda kontinuirano i ciklicno dalje sve do nasih dana u tom slucaju mirne duse mozemo reci da je danasnja Subota upravo ona biblijska. Medjutim, ako je tako bilo, onda imamo nepoklapanje pocetka prve sedmice sa pocetkom prvog meseca nulte godine sveta. Naime, ako brojimo pocetak od srede prve sedmice i uzmemo da nam je to prvi dan prvoga meseca nulte godine nase planete, onda nakon tri dana imamo prvu Sedmicu, a po definiciji kao sto sam ranije objasnio to nije ni Sedmica niti Sabat, jer njoj odnosno njemu moraju da prethode 6 dana. Sabat po mom misljenju mora da bude lunaran da ne bi doslo do meteza, posto bi u suprotnom imali dve Sedmice, onu u kojoj je Bog prekinuo stvaranje i jos jednu koja dolazi pukim brojanjem do sedam polaseci od srede prve sedmice stvaranja, sto pada u utorak nakon prve sedmice tj. nekoliko dana nakon nje. Dakle, postoje tri mogucnosti: 1) da je pretpotopna civilizacija pocela da broji sedmice od prvoga dana stvarana sveta ili 2) od 4 dana stvaranja, i 3) od prvog dana nakon prve Sedmice, ova zadnja mogucnost ima nekog rezona posto se ne broji nesto pre nego sto je definitivno i konacno stvoreno, ali i dalje lebdi pitanje da li su koristili pritom Lunarni kalendar u odredjivanju sedmice ili nisu. Sudeci po 2 Moj. pre ce biti da su ga koristili. Takodje nije jasno da li su vec tada uzimali Mladinu kao reper za izracunavanje Sedmog dana.

Po meni kljucno pitanje u vezi Sabata je sledece: da li je Bog posvetivsi i blagoslovivsi jedan poseban segment vremena (sedmi dan) prilikom stvaranja sveta mozda zapravo time blagoslovio i posvetio sedmicni vremenski ciklus, koji ima kulminaciju u sedmom danu, kao jedno od nacelo svog Univerzalnog Zakona? Ako jeste, onda je potpuno irelevantno koji dan u ciklusu od sedam dana uzimamo da nam je sedmi. Na primer u Evropi se racuna da je Ponedeljak prvi dan, a Nedelja sedmi dan u tom ciklusu. Takodje mozemo uzeti da nam je Sreda prvi dan, a Utorak sedmi, nacelo se time nece narusiti. Medjutim, ako je Bog odredio Jevrejima da su odredjeni dani u mesecu Sabati, onda oni ''gaze'' cetvrtu zapovest, ako svetkuju neki drugi dan kao Sabat, primenjujuci princip kontinuiranog ciklicnog brojanja.

Posto mi sada zivimo pod okriljem Novog Saveza i kao hriscani svetkujemo prvi dan u nedelji kao dan Hristovog vaskrsenja, mi time istovremeno uvazavamo sedmicno nacelo Bozijeg Velikog Zakona, koje je uzelo novu simbolicku formu. Naime, u Starom Savezu je ta forma bila ''Sabat'', Spokoj u Hristu, a sada je Nedelja, ostvareni Spokoj u Hristu. Ali, i mi hriscani gresimo ako svetkujemo neki drugi dan kao sedmi, a ne Nedelju, jer je Bog taj koji ''zaodeva'' Sedmicu simbolickim vrednostima, a ne ljudi. Prvi dan kao u ostalom i svaki drugi dan u nedelji, moze da bude i sedmi sto zavisi od kog dana pocinjemo da brojimo, a takodje moze da bude i osmi, jer dolazi iza sedmog, a sve to u zavisnosti od modela brojanja. Po svemu sudeci, Biblija barata sa dve vrste ili sa dva tipa Sedmice. Obicna i Posebna. Prva je univerzalna, i kod nje je bitno da se u organizaciji svakodnevnog ljudskog zivota ispostuje interval vremena od 7 dana, a druga je specificna i zahteva da to budu tacno odredjeni dani u mesecu prema Biblijskom kalendaru tj. da te sedmice uvek pocinju i zavrsavaju se na iste dane. Dalje, izgleda da sedmica nije iskljucivo vremenska odrednica vec ima opstu primenu sto se moze zakljuciti iz 1 Moj. 4:15,24.  U navedenim stihovima imamo prvo pominjanje sedmicnog principa nakon 1 Moj. 2:2-3. Naime, tu ima znacenje mnozioca i nema veze sa vremenom. Prolazeci kroz Bibliju takodje mozemo susresti i druge primene broja 7 kao sto su: 7 svecnjaka, 7 dana praznika, 7 susnih godina, 7 plodnih godina, sto sve ukazuje da zaista 7 ima univerzalnu primenu. Na primer, pogledajmo ova dva stiha koji recito govore o tome: 1. Mojsijeva 7,2 Uzmi sa sobom od svijeh životinja čistih po sedmoro, sve mužjaka i ženku njegovu; a od životinja nečistih po dvoje, mužjaka i ženku njegovu, 1. Mojsijeva 29,28 Jakov učini tako, i navrši s njom nedjelju dana, pa mu dade Lavan Rahilju kćer svoju za ženu. Zasto upravo ''po sedmoro'', a ne po devetoro ili po trinaestoro? Zasto da navrsi s njom sedam dana, a ne 6 ili 8? Zato što je 7 broj Božijeg savršenstva. I time je Bog hteo reći da On sve savršeno cini. Broj sedam kao princip je uveden cinom ili da kazem odredjenim procesom stvaranja sveta i to kao vremenska odrednica. Dakle, iz napred iznetog mozemo zakljuciti da je Tvorac univerzuma opisom stvaranja neba i zemlje uveo svoje univerzalno sedmicno nacelo koje kasnije kroz celu Bibliju susrecemo u najrazlicitijim primenama. To nacelo se po mom misljenju pogresno tretira od strane nekih denominacija kao zapovest. Ono ce kasnije postati zapovest poznata kao Sabat. Medjutim, da li je Sabat iskljucivo moralna zapovest ili ne, to je pitanje?

Verovatno ce se citalac zapitati u cemu je znacaj svih ovih otkrica, sta one novo i pozitivno donose hriscanstvu? Ja mislim novo polje za istrazivanje pre svega, a onda i razloge da se krene u reformisanje crkve i njeno dovodjenje u sklad sa izvornom biblijskom naukom. Mozda ce iz ovog clanka poleteti prve laste, ''velikog proleca'' koje svi cekamo.

 

Napisao: Milos Popadic

 

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz