UDARNA SNAGA ISTINE - Vrijeme i Biblija
 
Saturday
2016-12-03
7:46 PM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Vrijeme i Biblija »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 33

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Vrijeme i Biblija

Vremenske podjele u Bibliji, kalendari, ključni biblijski datumi i druge zanimljivosti u vezi s vremenom.

ČOVJEK je itekako svjestan protjecanja vremena. Sa svakim otkucajem sata odlazi korak dalje na svom putu kroz vrijeme. Zato razborit čovjek pametno koristi svoje vrijeme. Kralj Salamun u vezi s tim je napisao: "Sve ima svoje vrijeme, sve što se čini pod nebom ima svoje vrijeme: vrijeme kad se rađa i vrijeme kad se umire; vrijeme kad se sadi i vrijeme kad se čupa posađeno; vrijeme kad se ubija i vrijeme kad se liječi; vrijeme kad se ruši i vrijeme kad se gradi; vrijeme kad se plače i vrijeme kad se smije” (Prop. 3:1-4). Vrijeme doista brzo prolazi! Uobičajeni životni vijek od 70 godina nije ni približno dovoljan da bi čovjek dobro upoznao sve što postoji i uživao u svim dobrima koja je Jehova dao zemaljskom čovjeku. "Sve je učinio da je lijepo u svoje vrijeme. Čak je i vječnost stavio ljudima u srce, da ne mogu u potpunosti dokučiti djela koja pravi Bog čini” (Prop. 3:11; Psal. 90:10).

2 Jehova je vječno, izvanvremensko biće. No svoja je stvorenja odlučio vezati uz vrijeme. I nebeski anđeli, a među njima i buntovni Sotona, posve su svjesni prolaska vremena (Dan. 10:13; Otkr. 12:12). O ljudima u Bibliji piše da ‘vrijeme i nepredviđeni događaji snalaze svakoga od njih’ (Prop. 9:11). Sretan je onaj tko uvijek ima Boga na umu i tko uzima ‘hranu koju Bog daje u pravo vrijeme’ (Mat. 24:45).

3 Jednosmjerni tijek vremena. Premda se sve odvija u vremenu, nijedan čovjek nije u stanju točno definirati što je to vrijeme. Ono je neshvatljivo isto kao i prostor. Nitko ne može objasniti kada je vrijeme započelo i kamo ono zapravo teče. To zna Jehova, Bog koji postoji "odvijeka i dovijeka” i čije je znanje bezgranično (Psal. 90:2).

4 No postoje neke značajke vremena koje možemo shvatiti. Njegov se protok može mjeriti. Isto tako, njegov je tijek jednosmjeran. Poput prometa u jednosmjernoj ulici koji neprestano teče samo u jednom smjeru, i vrijeme teče samo prema budućnosti. Bez obzira na brzinu svog tijeka, vrijeme nikad ne može teći u suprotnom pravcu. Sadašnjost u kojoj živimo je trenutna. Ona se takoreći kreće i neprestano pretvara u prošlost. Ništa je ne može zaustaviti.

5 Prošlost. Prošlost je nešto što je bespovratno otišlo u povijest i što se ne može ponoviti. Nemoguće je vratiti prošlost isto kao što bi bilo nemoguće učiniti da vodopad poteče uzbrdo ili da se strijela vrati prema luku iz kojega je odapeta. Pogreške koje smo učinili ostavile su u vremenu trag koji može izbrisati jedino Jehova (Iza. 43:25). Isto tako, dobra djela koja je čovjek u prošlosti učinio ostala su zabilježena i ‘vratit će mu se’ u vidu Jehovinog blagoslova (Izr. 12:14; 13:22). Svatko će morati osjetiti bilo dobre bilo loše posljedice svoje prošlosti. Nad njom više nitko nema vlasti. O zlim ljudima u Bibliji stoji: "Jer kao trava brzo će uvenuti, kao mlada trava zelena oni će usahnuti” (Psal. 37:2).

6 Budućnost. Kod budućnosti je drugačije. Ona je uvijek ispred nas. Uz pomoć Božje Riječi možemo prepoznati prepreke koje se nalaze pred nama i pripremiti se da ih svladamo. Možemo skupljati "blago na nebu” (Mat. 6:20). To nam blago rijeka vremena neće odnijeti. Ostat će sačuvano i omogućit će nam da zakoračimo u vječnu i blagoslovljenu budućnost. Trebali bismo pametno koristiti vrijeme, budući da način na koji ga koristimo izravno utječe na našu budućnost (Efež. 5:15, 16).

7 Satovi. Da bi mjerio vrijeme, čovjek je izumio razne vrste satova. No Jehova je kao Stvoritelj pokrenuo divovske "satove” — Zemlju koja se okreće oko svoje osi, Mjesec koji se vrti oko Zemlje i Sunce — tako da se čovjek na Zemlji može točno orijentirati u vremenu. "Tada je Bog rekao: ‘Neka budu izvori svjetlosti na svodu nebeskom da dijele dan od noći i da služe kao znakovi za doba, dane i godine!’” (1. Mojs. 1:14). Dakle, čitavo mnoštvo nebeskih tijela, poput ogromnog mehanizma, besprijekorno se kreće po svojim putanjama te bez ikakvog zastoja i greške mjeri protok vremena, koje uvijek teče u samo jednom smjeru.

8 Dan. Riječ "dan” u Bibliji ima više značenja, slično kao što i u našem suvremenom jeziku može imati različite primjene. Dan je 24-satno razdoblje u kojem se Zemlja jedanput okrene oko svoje osi, a sastoji se od razdoblja danjeg svjetla i noćne tame (Ivan 20:19). No izraz "dan” također se primjenjuje samo na razdoblje danjeg svjetla, koje prosječno traje 12 sati. Primjerice, u 1. Mojsijevoj 1:5 piše: "Svjetlost je Bog nazvao dan, a tamu je nazvao noć.” Tu nailazimo na još jedan vremenski pojam — "noć”. On označava razdoblje tame koje prosječno traje 12 sati (2. Mojs. 10:13). Izraz "dani” u Bibliji se koristi i u smislu vremena ili razdoblja života neke znamenite osobe. Naprimjer, Izaija je imao viđenje "u danima Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije” (Iza. 1:1), a dani Noe i Lota spominju se kao razdoblje koje ima proročansko značenje (Luka 17:26-30). Daljnji primjer slobodnije ili simbolične primjene riječi "dan” nalazimo u Petrovoj izjavi: "Jedan je dan kod Jehove kao tisuću godina” (2. Petr. 3:8). U 1. Mojsijevoj se "dan” primjenjuje na stvaralačko razdoblje koje je još duže jer obuhvaća tisuće godina (1. Mojs. 2:2, 3; 2. Mojs. 20:11). Kontekst pokazuje u kojem smislu Biblija koristi riječ "dan”.

9 Sat. Podjela dana na 24 sata vuče porijeklo iz Egipta. Korijeni današnje podjele sata na 60 minuta nalaze se u matematici starog Babilona, gdje se koristio seksagezimalni sustav (sustav koji se temeljio na broju 60). U izvornom tekstu hebrejskih knjiga Biblije ne spominju se sati.* Doba dana naznačuje se izrazima kao što su "jutro”, "podne” i "predvečerje” (1. Mojs. 24:11; 43:16; 5. Mojs. 28:29; 1. Kralj. 18:26). Noć se dijelila na tri razdoblja. Ona se nazivaju "noćnim stražama” (Psal. 63:6). U Bibliji se konkretno spominju dvije takve straže: "srednja noćna straža” (Suci 7:19) i "jutarnja straža” (2. Mojs. 14:24; 1. Sam. 11:11).

10 No u grčkim knjigama Biblije sati se spominju na dosta mjesta (Mat. 20:2-6; Ivan 11:9). Sati su se brojali od izlaska sunca (odnosno otprilike od 6 sati). Biblija spominje "treći sat”, što je prema našem računanju vremena oko 9 sati ujutro. Također kaže da je onoga dana kad je Isus bio pribijen na stup tama pala na Jeruzalem "oko šestog sata”, što znači oko podneva. Prema biblijskom izvještaju, Isus je na mučeničkom stupu izdahnuo "oko devetog sata”, odnosno oko 15 sati po današnjem računanju (Mar. 15:25; Luka 23:44; Mat. 27:45, 46).*

11 Tjedan. Čovjek je rano u svojoj povijesti dane počeo brojiti po sedmodnevnim ciklusima. Time je samo postupao po primjeru svog Stvoritelja, koji je šest stvaralačkih dana okrunio i sedmim razdobljem koje je također nazvao dan. I Noa je brojio dane po ciklusima od sedam dana. Osnovno značenje hebrejske riječi za "tjedan” je "skupina od sedam; razdoblje od sedam (dana, mjeseci, godina); sedmica” (1. Mojs. 2:2, 3; 8:10, 12; 29:27).

12 Lunarni mjeseci. U Bibliji se spominju lunarni mjeseci. (Vidi bilješke za 2. Mojs. 2:2; 5. Mojs. 21:13; 33:14; Ezru 6:15.) Mjeseci našeg kalendara nisu lunarni, odnosno ne određuju se po gibanju Mjeseca, nego predstavljaju proizvoljnu podjelu solarne (Sunčeve) godine na 12 razdoblja. Lunarni se mjesec određuje po mlađaku. Četiri Mjesečeve četvrti čine jedan sinodički mjesec, koji prosječno traje 29 dana, 12 sati i 44 minute. Da bismo okvirno odredili koji je dan lunarnoga mjeseca, dovoljno je da pogledamo oblik Mjeseca.

13 Noa se po svemu sudeći nije služio pravim lunarnim mjesecima, nego je događaje bilježio po mjesecima koji su imali 30 dana. Iz svojevrsnog brodskog dnevnika koji je Noa vodio na arci saznajemo da su vode potopa prekrivale tlo pet mjeseci, odnosno "sto i pedeset dana”. Nakon 12 mjeseci i 10 dana zemlja se osušila, pa su putnici iz arke mogli izaći. Dakle, Noa je precizno vremenski opisao te znamenite događaje (1. Mojs. 7:11, 24; 8:3, 4, 14-19).

14 Godišnja doba. Pripremajući Zemlju za život, Jehova je kao mudar i brižan Bog stvorio godišnja doba (1. Mojs. 1:14). Do promjene godišnjih doba dolazi zato što je Zemlja nagnuta 23,5° u odnosu na ravninu svoje putanje oko Sunca. Najprije je južna polutka nagnuta prema Suncu, a šest mjeseci kasnije sjeverna, i na taj se način izmjenjuju godišnja doba. Upravo ta izmjena stvara raznolikost i promjene u prirodi i određuje vrijeme za sijanje i za žetvu. Božja nam Riječ jamči da će se u svu vječnost nastaviti ta izmjena raznolikih godišnjih doba: "Za sve dane, dok bude zemlje, neće nestati sjetve ni žetve, hladnoće ni vrućine, ljeta ni zime, dana ni noći” (1. Mojs. 8:22).

15 U Obećanoj zemlji godina se u osnovi može podijeliti na kišno i na sušno razdoblje. Otprilike od sredine travnja do sredine listopada padne vrlo malo kiše. Kišno razdoblje može se podijeliti na doba rane (jesenje) kiše (listopad-studeni); jake zimske kiše i hladnoće (prosinac-veljača); te kasne (proljetne) kiše (ožujak-travanj) (5. Mojs. 11:14; Joel 2:23). Ta je podjela okvirna, jer se ta doba znaju preklapati zbog klimatskih razlika u pojedinim dijelovima zemlje. Rana kiša omekšava suho tlo, pa su listopad i studeni vrijeme za oranje i sjetvu (2. Mojs. 34:21; 3. Mojs. 26:5). U vrijeme jakih zimskih kiša (prosinac-veljača) nisu neuobičajene i snježne oborine, a u siječnju i veljači temperatura se na većim nadmorskim visinama može spustiti i ispod nule. Biblija govori kako je Davidov hrabri ratnik Benaja ubio lava ‘jednog snježnog dana’ (2. Sam. 23:20).

16 "Doba proljetne kiše” traje u ožujku i travnju (što otprilike odgovara hebrejskim mjesecima nisanu i ijaru) (Zah. 10:1). Ta je kasna kiša potrebna da bi žito posijano u jesen naraslo i dalo dobru žetvu (Hoš. 6:3; Jak. 5:7). To je i razdoblje prve žetve. Izraelcima je Bog zapovjedio da 16. nisana prinesu prvine od svoje žetve (3. Mojs. 23:10; Ruta 1:22). To je doba veselja kad je i priroda prekrasna. Biblija kaže: "Cvijeće se ukazuje po svoj zemlji, došlo je vrijeme rezanja loze i glas se grličin čuje u zemlji našoj. Smokva je prve plodove svoje zrelom bojom obojila, loze su u cvatu, šire miris svoj” (Pjes. 2:12, 13).

17 Sušno razdoblje započinje sredinom travnja, no tijekom gotovo cijelog tog razdoblja javlja se obilna rosa koja natapa ljetne kulture, osobito u priobalju i na zapadnim obroncima pobrđa (5. Mojs. 33:28). U svibnju se žanje žito. Krajem tog mjeseca Izraelci su slavili Blagdan tjedana (Pedesetnica) (3. Mojs. 23:15-21). Dok temperature postaju sve više, a tlo sve suše, dozrijeva grožđe i potom nastupa berba. Nakon berbe grožđa bere se i drugo ljetno voće, kao što su masline, datulje i smokve (2. Sam. 16:1). Do kraja sušnog razdoblja i početka ranih kiša sav je urod već prikupljen i tada (otprilike početkom listopada) Izraelci su slavili Blagdan sjenica (2. Mojs. 23:16; 3. Mojs. 23:39-43).

18 Godina. Proučavajući izraze kojima Biblija opisuje protjecanje vremena, dolazimo i do pojma "godina”, koji je poznat još od početka čovjekove povijesti (1. Mojs. 1:14). Na hebrejskom je jeziku riječ "godina” (šana) izvedena od glagola "ponavljati; opet činiti” i izražava misao o vremenskom ciklusu. Značenje joj je primjereno budući da se svake godine ponavlja ciklus godišnjih doba. Zemljina godina je vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug (revoluciju) oko Sunca. Solarna godina je, precizno govoreći, vrijeme od jedne proljetne ravnodnevnice (ekvinocija) do druge. Ona prosječno traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi, odnosno otprilike 365 dana i 6 sati.

19 Biblijske godine. Prema starom biblijskom računanju vremena, godina je trajala od jeseni do jeseni. Takvo je računanje bilo prvenstveno prilagođeno životu poljoprivrednika, jer je godina započinjala oranjem i sijanjem (prema našem kalendaru, u prvoj polovici listopada), a završavala je prikupljanjem uroda. I za Nou je godina počinjala ujesen. Zabilježio je da je potop započeo "drugoga mjeseca”, što bi odgovaralo drugoj polovici listopada i prvoj polovici studenoga (1. Mojs. 7:11, bilješka). I danas kod mnogih naroda nova godina započinje ujesen. Godine 1513. pr. n. e., u vrijeme izlaska iz Egipta, Jehova je odredio da Židovima abib (nisan) bude "početak mjesecima”, tako da su otad imali i vjersku godinu, koja je trajala od proljeća do proljeća (2. Mojs. 12:2). No današnji Židovi vrijeme računaju prema građanskom (svjetovnom) kalendaru, po kojem godina započinje ujesen mjesecom tišrijem.

20 Lunisolarna godina. Sve do Kristova vremena većina je naroda vrijeme računala po lunarnom kalendaru, u koji su se morale unositi razne prilagodbe kako bi koliko-toliko odgovarao solarnoj godini. Dvanaest lunarnih mjeseci uobičajene lunarne godine ima 354 dana, što znači da mjeseci imaju po 29 ili 30 dana, ovisno o vremenu pojave mlađaka. Dakle, lunarna godina ima otprilike 11 dana i 6 sati manje od prave solarne godine, koja ima 365 dana i 6 sati. I Hebreji su se ravnali po lunarnoj godini. Biblija ne objašnjava kako su prilagođavali takav kalendar solarnoj godini i godišnjim dobima, no zasigurno su umetali dodatni mjesec kad je to bilo potrebno. Dodavanje takvih mjeseci u petom stoljeću pr. n. e. bilo je sistematizirano pomoću takozvanog Metonovog ciklusa. Tako se mjesec mogao dodavati sedam puta u svakih 19 godina, a u židovskom se kalendaru umetao nakon 12. mjeseca (adara), pa se zvao veadar (što znači "drugi adar”). Budući da se lunarni kalendar na taj način prilagođavao Suncu, njegove se 12-mjesečne ili 13-mjesečne godine nazivaju lunisolarnim godinama (odnosno godinama "prema Mjesecu i Suncu”).

21 Julijanski i gregorijanski kalendar. Kalendar je skup pravila kojima se određuje početak, trajanje i podjela godine na vremenska razdoblja te međusobni odnos tih razdoblja. Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 46. pr. n. e. kako bi rimskom narodu omogućio da vrijeme računa prema solarnoj godini umjesto prema lunarnoj. Godina po julijanskom kalendaru ima 365 dana, no svakoj četvrtoj (prijestupnoj) godini dodaje se još jedan dan, pa ona ima 366 dana. No s vremenom se ustanovilo da po julijanskom kalendaru godina ima 11 minuta više od prave solarne godine. Do 16. stoljeća odstupanje je već iznosilo deset dana. Zato je 1582. godine papa Grgur XIII donio manju izmjenu, i time je uveo kalendar koji danas zovemo gregorijanskim. Papinskom je bulom 1582. godini oduzeto deset dana, pa je nakon 4. listopada uslijedio 15. listopada. Gregorijanski kalendar određuje da završna godina u stoljeću koja nije djeljiva s 400 nije prijestupna. Primjerice, za razliku od 2000. godine, 1900. nije bila prijestupna jer broj 1900 nije djeljiv s 400. Gregorijanski kalendar danas je u općoj upotrebi u većem dijelu svijeta.

22 Proročanska "godina”. U biblijskim se proročanstvima riječ "godina” često koristi u posebnom smislu kao oznaka za 12 mjeseci od kojih svaki ima 30 dana, što ukupno iznosi 360 dana. Vrijedi zapaziti kako je jedan stručnjak komentirao Ezekijela 4:5, 6: "Za pretpostaviti je da je Ezekijel poznavao godinu koja ima 360 dana. To nije niti prava solarna godina niti je to lunarna godina. To je ‘srednja vrijednost’ za godinu, pri čemu svaki mjesec ima 30 dana.”*

23 Proročanska godina također se naziva "vrijeme”, a uspoređivanje Otkrivenja 11:2, 3 s Otkrivenjem 12:6, 14 otkriva da jedno "vrijeme” traje 360 dana. U proročanstvima se godina ponekad simbolično naziva i "dan” (Ezek. 4:5, 6).

24 Nema nulte godine. Stari narodi — među kojima su i učeni Grci, Rimljani i Židovi — nisu imali predodžbu o nuli. Za njih je svako brojanje započinjalo jedinicom. Kad si u školi učio rimske brojeve (I, II, III, IV, V, X...), jesi li naučio kako se piše nula? Nisi, i to zato što Rimljani nisu imali znak za nulu. Budući da Rimljani nisu koristili nulu, naša je era započela 1. godinom, a ne nultom. Na taj je način nastao i sustav rednih brojeva (prvi, drugi, treći, deseti, stoti...). U suvremenoj matematici postoji predodžba o tome da sve počinje od nule, to jest od ničega. Nulu su najvjerojatnije izmislili Indijci.

25 Dakle, od svakog rednog broja moramo oduzeti jedan da bismo dobili cijeli broj. Naprimjer, ako govorimo o 21. stoljeću n. e., znači li to da je prošlo čitavo 21 stoljeće? Ne, to znači da je prošlo cijelih 20 stoljeća i još određen broj godina. Zato se u matematici (a i u Bibliji) koriste glavni brojevi (kao što su 1, 2, 3, 10 i 100), kojima se izražavaju oni brojevi koji su cijeli.

26 Dakle, budući da naša (nova) era nije započela nultom, nego prvom godinom, te da se godine prije naše ere ne računaju od nulte, nego od prve godine pr. n. e., broj godine uvijek je redni broj. Stoga, kad spomenemo 2006. godinu, to zapravo znači da je od početka nove ere prošlo 2 005 cijelih godina, a datum 1. srpnja 2006. znači da je od početka naše ere prošlo 2 005 godina i još pola godine. Isti se princip primjenjuje i na datume iz vremena prije nove ere. Tako, primjerice, da bismo izračunali koliko je godina prošlo od 1. listopada 607. pr. n. e. do 1. listopada 1914. n. e., moramo zbrojiti 606 godina (te još tri zadnja mjeseca prethodne godine) i 1 913 (te prvih devet mjeseci sljedeće godine) i dobit ćemo zbroj od 2 519 godina i još 12 mjeseci, dakle ukupno 2 520 godina. Ako pak želiš izračunati kojeg će se datuma navršiti 2 520 godina od 1. listopada 607. pr. n. e., upamti da je 607 redni broj — zapravo predstavlja 606 cijelih godina — i budući da se ne broji od 31. prosinca 607. pr. n. e., nego od 1. listopada 607. pr. n. e., brojci 606 treba dodati tri mjeseca s kraja 607. pr. n. e. Potom od broja 2 520 oduzmi 606 i 1⁄4. Ostalo ti je 1913 i 3⁄4. To znači da se 2 520 godina od 1. listopada 607. pr. n. e. navršava 1 913 i 3⁄4 godine nakon početka naše ere — a budući da je prošlo više od cijelih 1 913 godina, to znači da smo zašli u 1914. godinu, a preostale tri četvrtine godine dovode nas do 1. listopada 1914. n. e.*

27 Ključni datumi. Pouzdana biblijska kronologija temelji se na ključnim datumima. Ključni datum je povijesni datum koji je dovoljno potvrđen da bismo prihvatili njegovu vjerodostojnost, a odnosi se na neki događaj zabilježen u Bibliji. On tada može poslužiti kao polazna točka za točno određivanje datuma niza biblijskih događaja. Kad se jednom utvrdi ključni datum, mogu se izvršiti izračunavanja unaprijed i unazad od tog datuma, pri čemu se koriste točni biblijski podaci, kao što su životni vijek određenih osoba ili trajanje vladavine nekih kraljeva. Takav datum služi kao uporište od kojega se može krenuti da bi se na temelju pouzdanih kronoloških podataka koje sadrži sama Biblija izračunalo kada su se zbili brojni biblijski događaji.

28 Ključni datum u hebrejskom dijelu Biblije. Pad Babilona pod vlast Medijaca i Perzijanaca kojima je zapovijedao Kir značajan je događaj koji je zabilježila i Biblija i svjetovna povijest. Biblija o njemu govori u Danijelu 5:30. Razni povijesni izvori (među kojima su zapisi Diodora, Seksta Julija Afrikanca, Euzebija, Ptolemeja i babilonske pločice) potvrđuju da je Kir porazio Babilon 539. pr. n. e. Nabonidova kronika spominje mjesec i dan pada grada (godina nedostaje). Svjetovni povjesničari tako su utvrdili da je datum pada Babilona 5. listopada 539. pr. n. e. po gregorijanskom kalendaru (odnosno 11. listopada po julijanskom).*

29 U toku prve godine svog vladanja pokorenim Babilonom Kir je izdao čuveni proglas kojim je Židovima dopustio da se vrate u Jeruzalem. Iz biblijskog se izvještaja može zaključiti da je proglas najvjerojatnije bio izdan krajem 538. ili u proljeće 537. pr. n. e. jer Biblija kaže da su se ‘do sedmog mjeseca’ (odnosno tišrija; otprilike do 1. listopada 537. pr. n. e.) židovski povratnici već naselili u svojoj domovini te u Jeruzalemu obnovili obožavanje Jehove (Ezra 1:1-4; 3:1-6).*

30 Ključni datum u grčkom dijelu Biblije. Ključni datum u grčkom dijelu Biblije određuje se na temelju datuma na koji je Tiberije naslijedio cara Augusta. August je umro 17. kolovoza 14. n. e. (po gregorijanskom kalendaru), a Tiberija je rimski Senat imenovao carem 15. rujna 14. n. e. U Luki 3:1, 3 stoji da je Ivan Krstitelj svoju službu započeo u 15. godini Tiberijeve vladavine. Ako se te godine broje od Augustove smrti, 15. godina Tiberijeve vlasti teče od kolovoza 28. n. e. do kolovoza 29. n. e. Ako se pak broje od trenutka kad je Senat Tiberija imenovao carem, onda 15. godina teče od rujna 28. n. e. do rujna 29. n. e. Ubrzo nakon toga Isus, koji je bio otprilike šest mjeseci mlađi od Ivana Krstitelja, došao je k Ivanu da ga on krsti, a u to vrijeme "imao je oko trideset godina” (Luka 3:2, 21-23; 1:34-38). Taj se podatak slaže s proročanstvom iz Danijela 9:25, gdje stoji da će proći 69 "tjedana” (proročanskih sedmogodišnjih tjedana, što ukupno iznosi 483 godine) "od časa kad izađe riječ da se Jeruzalem [i njegov zid] obnovi i ponovno sagradi” pa do dolaska Mesije.* Ta "riječ” predstavlja nalog koji je kralj Artakserks (Dugoruki) izdao 455. pr. n. e. i koji je Nehemija izvršio u Jeruzalemu kasnije te godine. A 483 godine kasnije, u drugoj polovici 29. n. e., Isus je, nakon što ga je Ivan krstio, bio pomazan Božjim svetim duhom i tako je postao Mesija (Pomazanik). S tvrdnjom da je Isus bio kršten i da je započeo službu u drugom dijelu 29. n. e. slaže se i ono što stoji u nastavku Danijelovog proročanstva, gdje piše da je trebao biti pogubljen "u polovici [godišnjeg] tjedna” (odnosno nakon tri i pol godine) (Dan. 9:27). Budući da je umro u proljeće, njegova troipolgodišnja služba morala je započeti početkom jeseni 29. n. e.* Usput rečeno, ta dva dokaza također pokazuju da je Isus rođen ujesen 2. godine pr. n. e., budući da u Luki 3:23 stoji da je imao oko 30 godina kad je započeo svoju službu.*

31 Može li vrijeme teći brže? Jedna stara engleska poslovica kaže: "Kad pazimo na lonac, dugo čekamo da provri.” Istina je da vrijeme naizgled teče sporije kad razmišljamo o njemu, kad smo svjesni njegova prolaska, odnosno kad nešto čekamo. No ako smo jako zaposleni, ako smo zaokupljeni nečim zanimljivim, čini nam se da vrijeme "leti”. Isto tako, starijim ljudima vrijeme naizgled brže prolazi nego maloj djeci. Zašto je to tako? Kad jednogodišnje dijete proživi još jednu godinu, to znači da se njegov životni vijek povećao za 100 posto. A 50-godišnjaku jedna godina života više predstavlja samo 2 posto životnog vijeka. Djetetu se godina dana čini vrlo dugačkom. No starijoj osobi koja je zaposlena i dobrog zdravlja čini se da godine lete sve brže i brže. Takva osoba bolje razumije Salamunove riječi: "Nema ništa novo pod suncem.” S druge strane, mladima tek predstoje godine odrastanja, koje naizgled teku sporije. Umjesto da u ovom materijalističkom svijetu ‘trče za vjetrom’, te godine mogu dobro iskoristiti tako da stječu životno iskustvo vjerno služeći Bogu. Dok im je još vrijeme, trebali bi poslušati daljnje Salamunove riječi: "Sjećaj se Velikog Stvoritelja svojega u danima mladosti svoje, prije nego dođu zli dani i prispiju godine za koje ćeš reći: ‘Nisu mi mile’” (Prop. 1:9, 14; 12:1).

32 Predodžba o vremenu kod ljudi koji žive vječno. Pred nama su dani radosti i sreće za koje se nipošto neće moći reći da su "zli dani”. Pravdoljubivi ljudi, čiji su ‘dani u ruci Jehovinoj’ mogu s radošću iščekivati vječni život pod Božjim Kraljevstvom (Psal. 31:14-16; Mat. 25:34, 46). Pod vlašću Kraljevstva smrti više neće biti (Otkr. 21:4). Nestat će besposlenosti, bolesti, dosade i nitko više neće voditi isprazan život. Ljudi će se zaokupiti zanimljivim poslom u kojem će moći iskoristiti svoje savršene sposobnosti. Njihova će im postignuća donositi veliko zadovoljstvo. Činit će im se da vrijeme teče sve brže i brže, a njihov bistar um i dobro pamćenje neprestano će se obogaćivati sjećanjima na nove radosne trenutke. Kako će tisućljeća prolaziti, tako će ljudi na Zemlji nesumnjivo sve bolje shvaćati gledište o vremenu kakvo ima Jehova, ‘u čijim je očima tisuću godina kao dan jučerašnji kad prođe’ (Psal. 90:4).

33 Ako razmislimo o vremenu s našeg sadašnjeg ljudskog gledišta i potom se sjetimo da nam Bog obećava pravedni novi svijet, možemo biti istinski sretni dok iščekujemo blagoslove novog svijeta, "jer Jehova je zapovjedio da ondje bude blagoslov, život dovijeka” (Psal. 133:3).

[Bilješke]

Izraz koji je u Nehemiji 9:3 na dva mjesta preveden sa "tri sata” u izvornom hebrejskom tekstu glasi: "četvrtina dana”.

Vidi bilješke uz te retke.

J. Van Goudoever, Biblical Calendars, 1961, 75. stranica.

Uvid u Sveto pismo, 1. svezak, 458. stranica.

Uvid u Sveto pismo, 1. svezak, 453, 454. i 458. stranica; 2. svezak, 459. stranica.

Uvid u Sveto pismo, 1. svezak, 568. stranica.

Vidi bilješku uz izraz "sedamdeset tjedana” u Danijelu 9:24 u izdanju Novi svijet — s bilješkama i dodacima (nije objavljeno na hrvatskom).

Uvid u Sveto pismo, 2. svezak, 899-902. stranica.

Uvid u Sveto pismo, 2. svezak, 56-58. stranica.

[Pitanja]

 1, 2. Što je Salamun napisao o vremenu i što bismo trebali činiti budući da vrijeme brzo prolazi?

 3. Što je zajedničko vremenu i prostoru?

 4. Kako se može opisati protok vremena?

 5. U kom će smislu svatko morati osjetiti bilo dobre bilo loše posljedice svoje prošlosti?

 6. Po čemu se budućnost razlikuje od prošlosti i zašto bismo naročito trebali misliti na budućnost?

 7. Kakve je "satove” Jehova stvorio za čovjeka?

 8. Koja značenja ima riječ "dan” u Bibliji?

 9. (a) Otkuda potječe podjela dana na 24 sata, a otkuda podjela sata na 60 minuta? (b) Kojim se izrazima u hebrejskim knjigama Biblije naznačuju različita doba dana i noći?

10. Kako su Židovi Isusovog vremena brojili sate i kako na temelju biblijskog opisa možemo odrediti vrijeme Isusove smrti?

11. Koliko je staro brojanje dana po tjednima?

12. Što je lunarni mjesec i po čemu se razlikuje od današnjeg kalendarskog mjeseca?

13. Po čemu se vidi da je Noa precizno vremenski opisao potop?

14. (a) Na koji je način Jehova omogućio izmjenu godišnjih doba? (b) Do kada će trajati izmjena godišnjih doba?

15, 16. (a) Kako se može podijeliti kišno razdoblje u Obećanoj zemlji? (b) Opiši svako kišno doba i njegov značaj za poljoprivredu.

17. (a) Otkuda poljoprivredne kulture dobivaju vlagu tijekom sušnog razdoblja? (b) Prouči tabelu "Židovska godina” i na temelju opisa iz 15-17. odlomka podijeli godinu po razdobljima. (c) Kada se obavljala prva žetva, kada je bila žetva žita, dokad je bio prikupljen sav urod i koji su blagdani obilježavali određena razdoblja poljoprivredne godine?

18. (a) Od kojeg je glagola izvedena hebrejska riječ za "godinu” i zašto se može reći da ima primjereno značenje? (b) Koliko traje prava solarna godina?

19. (a) Kada je započinjala godina prema starom, biblijskom računanju vremena? (b) Kada je započinjala godina po vjerskom kalendaru, koji je Jehova kasnije uveo?

20. Kako se lunarna godina morala prilagođavati solarnoj i što su to lunisolarne godine?

21. (a) Opiši julijanski kalendar. (b) Zašto je gregorijanski kalendar točniji?

22, 23. Koliko traje proročanska godina?

24. Kojim su brojem mnogi stari narodi započinjali brojanje?

25. Po čemu se redni brojevi razlikuju od glavnih brojeva?

26. Kako možeš izračunati (a) koliko je godina prošlo od 1. listopada 607. pr.n.e. do 1. listopada 1914. n. e.? (b) kada se navršava 2520 godina od 1. listopada 607. pr. n. e.?

27. Što su to ključni datumi i zašto su iznimno važni?

28. Koji je datum ključan u hebrejskom dijelu Biblije?

29. Kada je Kirov proglas mogao biti izdan i na temelju čega se to može zaključiti?

30. Kako je ustanovljeno da je 29. n. e. ključna godina u grčkom dijelu Biblije?

31. (a) Zašto se čini da vrijeme ne teče uvijek istom brzinom? (b) U kojoj su prednosti djeca i mladi?

32. Što će ljudima omogućiti da bolje shvate Jehovino gledište o vremenu?

33. Koji je blagoslov Jehova obećao?

[Tabela na stranici 281]

ŽIDOVSKA GODINA

Mjesec                       nisan (abib)

Po našem kalendaru pada na   ožujak-travanj

U vjerskom kalendaru         1. mjesec

U svjetovnom kalendaru       7. mjesec

Biblijski navodi             2. Mojs. 13:4; Neh. 2:1

Blagdani                     14. nisana       Pasha

                             15-21. nisana    Blagdan beskvasnih

                                              kruhova

                             16. nisana       Prinos prvina

Mjesec                       ijar (ziv)

Po našem kalendaru pada na   travanj-svibanj

U vjerskom kalendaru         2. mjesec

U svjetovnom kalendaru       8. mjesec

Biblijski navodi             1. Kralj. 6:1

Mjesec                       sivan

Po našem kalendaru pada na   svibanj-lipanj

U vjerskom kalendaru         3. mjesec

U svjetovnom kalendaru       9. mjesec

Biblijski navodi             Est. 8:9

Blagdani                     6. sivana        Blagdan tjedana

                                              (Pedesetnica)

Mjesec                       tamuz

Po našem kalendaru pada na   lipanj-srpanj

U vjerskom kalendaru         4. mjesec

U svjetovnom kalendaru       10. mjesec

Biblijski navodi             Jer. 52:6

Mjesec                       ab

Po našem kalendaru pada na   srpanj-kolovoz

U vjerskom kalendaru         5. mjesec

U svjetovnom kalendaru       11. mjesec

Biblijski navodi             Ezra 7:8

Mjesec                       elul

Po našem kalendaru pada na   kolovoz-rujan

U vjerskom kalendaru         6. mjesec

U svjetovnom kalendaru       12. mjesec

Biblijski navodi             Neh. 6:15

Mjesec                       tišri (etanim)

Po našem kalendaru pada na   rujan-listopad

U vjerskom kalendaru         7. mjesec

U svjetovnom kalendaru       1. mjesec

Biblijski navodi             1. Kralj. 8:2

Blagdani                     1. tišrija       Dan oglašavanja

                                              truba

                             10. tišrija      Dan očišćenja

                                              (pomirenja)

                             15-21. tišrija   Blagdan sjenica

                             22. tišrija      Svečani skup

Mjesec                       hešvan (bul)

Po našem kalendaru pada na   listopad-studeni

U vjerskom kalendaru         8. mjesec

U svjetovnom kalendaru       2. mjesec

Biblijski navodi             1. Kralj. 6:38

Mjesec                       kislev

Po našem kalendaru pada na   studeni-prosinac

U vjerskom kalendaru         9. mjesec

U svjetovnom kalendaru       3. mjesec

Biblijski navodi             Neh. 1:1

Mjesec                       tebet

Po našem kalendaru pada na   prosinac-siječanj

U vjerskom kalendaru         10. mjesec

U svjetovnom kalendaru       4. mjesec

Biblijski navodi             Est. 2:16

Mjesec                       šebat

Po našem kalendaru pada na   siječanj-veljača

U vjerskom kalendaru         11. mjesec

U svjetovnom kalendaru       5. mjesec

Biblijski navodi             Zah. 1:7

Mjesec                       adar

Po našem kalendaru pada na   veljača-ožujak

U vjerskom kalendaru         12. mjesec

U svjetovnom kalendaru       6. mjesec

Biblijski navodi             Est. 3:7

Mjesec                       veadar

Po našem kalendaru pada na   (dodatni mjesec)

U vjerskom kalendaru         13. mjesec

Calendar
«  December 2016  »
SuMoTuWeThFrSa
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2016
    Free website builderuCoz