Monday
2022-12-05
4:58 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Nastavak II »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 58

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Činjenica br. 3: Isus je uskrsnuo TREĆEG DANA, računajući od početka Njegovog stradanja i smrti, baš kao što je najavio. U svakom navodu koji smo čitali povezuje se Njegovo predavanje u ruke jevrejskim starješinama, neznabošcima (Rimljanima), mučenje i smrt kao VEZANI SLIJED DOGAĐAJA. Napomena: Ako uzmemo u obzir samo gore citirana proročanstva, onda bi se lako moglo tvrditi da izraz „trećeg dana“ ne označava doslovni period od 72 časa, računajući samo period koji je Isus proveo u grobu, jer bi se u tom slučaju moralo reći „četvrtog dana“. Ali proročanstvo zapisano u Mateju 12:39,40 ne dozvoljava nam nikakve proizvoljne konstrukcije: „A On odgovarajući reče im: Rod zli i preljubotvorni traži znak; i neće mu se dati znak osim znaka Jone proroka. Jer kao što je Jona bio u trbuhu kitovom tri dana i tri noći: tako će biti i Sin čovječiji u srcu zemlje [kardia na grčkom] tri dana i tri noći.“ Veoma je važno zapaziti jedinstvenu frazu „u srcu zemlje“. Isus nije rekao „u grobu“ niti je upotrijebio bilo koji sinonim za grob. „Srce zemlje“ se očito odnosi na neki širi pojam od boravka u grobu. Srž zemlje je metafora za grešno stanje i njegove posledice. Pogledajmo još jedan tekst: „I počevši od Mojsija i od svih proroka kazivaše im (Isus) šta je za Njega u svemu pismu... I reče im: Ovo su riječi koje sam vam govorio još dok sam bio s vama, da sve treba da se svrši šta je za mene napisano u zakonu Mojsijevom i u prorocima i u psalmima. Tada im otvori um da razumiju pismo. I reče im: Tako je pisano, i tako je trebalo da Hristos postrada i da ustane iz mrtvih treći dan. I da se propovijeda pokajanje u ime Njegovo i oproštenje grijeha po svim narodima počevši od Jerusalima.“ (Luka 24:27, 44-47) U Mateju 26. poglavlje, od 30-og retka nadalje, možemo pratiti doslovno ispunjenje svega što je Isus najavljivao. Dakle tri dana i tri noći, znak Jone proroka, počinju od Getsimanije, kada se na Mesiju počelo svaljivati breme grijeha cijelog čovječanstva i kada je predat da postrada. Te večeri (u četvrtak naveče po današnjem računanju vremena), On je jeo pashalnu večeru sa svojim učenicima, objavio svog izdajnika i ispunjenje proročanstva iz Zaharije 13:7 o udaranju Pastira kojom prilikom će se ovce razbježati. Božji pravedni gnjev prema grijehu trebao je pasti na Pastira. On to zna i moli Boga Oca ako je moguće da Ga mimoiđe ta „čaša.“ Časovi najstrašnije duhovne i fizičke patnje bili su upravo pred Njim. U Luci 22. glava čitamo da „znoj Njegov bješe kao kaplje krvi koje kapahu na zemlju.“ Polaganje grijeha čovječanstva na Isusa značilo je odvajanje od Boga Oca. Odvajanje od Boga jednako je smrti, bez obzira što čovjek može biti još biološki u životu. Grijesi svijeta poslali su Hrista „u srce zem-lje“. Tako postaje očito da se izraz „u srcu zemlje“ odnosi na neku vrstu akumulacije ljudskih grijeha, a Isus se našao u tom specifičnom stanju kad je došao čas da se preda u ruke grešnika (vidi Matej 26:45; Marko 14:41; Luka 24:7; 24:18-21). Planeta Zemlja je stratište grijeha u univerzumu a njeno „srce“ figu-rativno označava neku vrstu epicentra grijeha svih vjekova koji su okružili Isusa i pali na Njega. Pogledajmo još neke tekstove. Luka 24:5-7: „Zašto tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje, nego je uskrsnuo. Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji da Sin čovečiji mora biti predat u ruke grešnicima, da mora biti razapet i da će treći dan uskrsnuti.“ Luka 24:21: „A mi smo se nadali da je on taj koji će izbaviti Izrael. Osim toga, ovo je treći dan kako se to dogodilo.“ Iz citiranih tekstova mogli smo se uvjeriti da je dan Isusovog raspeća bio petak, a dan uskrsenja nedjelja ~ 4 ~ (po današnjim nazivima dana). SVI NAVODI se slažu i povezuju događaje Isusovog predavanja u ruke grešnicima, raspeća i smrti te boravka u grobu DO TREĆEG DANA, kada je uskrsnuo. Predrasuda da se proročanstvo odnosi isključivo na Njegov boravak u grob dominira umovima ljudi koji zatim zarobljeni pogrešnom pretpostavkom pokušavaju da iznađu kompromisno ili usiljeno rješenje (nepostojećeg) pro-blema. Sa ovim na umu, možemo nastaviti sa proučavanjem i utvrđivanjem činjenica. Marko 16:9: „Kada je Isus uskrsnuo ujutro prvog šabata, prvo se pokazao Mariji Magdaleni.“ U većini prevoda stoji „prvog dana sedmice“, što jeste tačno, ali ne i doslovno kako piše. Već smo rekli da se prvi šabat odnosi na početak Sedmica do Pedesetnice. Ako smo upoznati sa doslovnim prevodom tekstova koji prave razliku između Subote i šabata u mno-žini, kao što stoji u Bibliji Novi revidirani prevod, nećemo imati nikakvih problema ni sa tekstom u Mateju 28:1 koji glasi: Po večeri od šabata, u osvitu prvog od šabata, dođoše Marija Magdalena i druga Marija da pogledaju grob.“ Dakle, izraz „šabati“ u množini se ne odnosi na sedmičnu Subotu, koja je upravo bila završila, već na period od sedam sedmica, poznatih kao „šabati“ (3. Mojs. 23:15,16; 5. Mojs. 16:9,10). Šabati su počeli naveče kad je završila Subota. U Mateju 28:1 vidimo da su žene došle na grob u osvitu prvog šabata, tj. u zoru. Ovo dodatno pojašnjava Markov izvještaj: „Kad je prošla Subota, Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva majka, i Saloma kupile su mirise da bi otišle i namazale Isusovo tijelo. I u samu zoru prvog od šabata, na izlasku sunca, došle su do groba. I razgovarale su među sobom: ‘Ko će nam odvaljati kamen sa ulaza u grob?’“ (Marko 16:1-3) Još jedanput da sumiramo: 1) prošla je tj. završila Subota; 2) žene su tada (naveče) kupile mirise; 3) u zoru, sledećeg jutra (nedjelja), pošle su na grob s namjerom namažu Isusa (Mat. 28:1). Kao što vidimo, oba izvještaja u Mateju i Marku su savršeno saglasna i nema nikakvih kontradikcija. Stvari postaju još jasnije kad pročitamo redosled događaja zapisan u Mateju 27:57-66. Dvije Marije su prvi put prisustvovale Isusovom polaganju u grob u petak naveče (Mat. 27:57-61) ali tada nijesu preduzele ni-kakve aktivnosti, samo su sjedile i posmatrale. Matej 27:62 kaže da su sjutradan posle dana pripreme tj. u Subotu poglavari sveštenički tražili od Pilata da osigura grob jer su se sjetili Isusove najave uskrsenja i Pilat im je dao dozvolu za pečaćenje kamena na ulazu i postavljanje rimske straže. Dakle, grob je izvjesno bio pod stražom od završetka Subote. Očito su i jevrejski poglavari postali svjesni da bi učenici eventualno mogli nešto pokušati da izvedu PRIJE trećeg dana, u protivnom postavili bi stražu odmah na dan pripreme (petak naveče). Činjenica br. 4: Isus je ustao iz mrtvih u prvi dan sedmice (nedjelju po današnjim nazivima dana), što je bio treći dan od Njegovog predavanja u ruke grešnika, suđenja i smrti (Luka 24:21). Luka 24:18-21: „Jedan od njih, koji se zvao Kleopa, odgovorio mu je: ‘Zar si ti jedini stranac u Jeru-salimu koji ne zna šta se u njemu ovih dana događalo?’ On ih je upitao: ‘Šta to?’ Odgovorili su mu: ‘Ono što se dogodilo s Isusom Nazarećaninom, koji je bio prorok silan na djelu i riječi pred Bogom i cijelim narodom. Naši sveštenički glavari i poglavari predali su ga da bude osuđen na smrt i razapeli su ga. A mi smo se nadali da je on taj koji će izbaviti Izrael. Osim toga, ovo je treći dan kako se to dogodilo.“ Kao što vidimo, učenici su takođe povezali narečeni slijed događaja, što znači da nijesu robovali pre-drasudama savremenih čitalaca koji poistovjećuju grob sa prorečena tri dana i tri noći ili računici od puna 72 časa. Isus je razapet u petak i umro u 15 sati. On je ustao iz mrtvih negdje pred zoru u nedjelju ujutro. Stoga apsolutno nema nikakvog načina da gurnemo raspeće nazad u srijedu i usaglasimo to sa izvještajima iz jevanđelja. Raspeće u srijedu je faktički nemoguće. Da je naše dokazivanje uskrsenja trećeg dana sasvim tačno, možemo se dodatno uvjeriti iz izvještaja koji nalazimo u 1. knjizi o kraljevima 12. glava kada je Roboam dao nalog narodu da idu od njega i vrate se za tri dana. U 12:12 nalazimo da su se oni vratili trećeg dana, ne četvrtog. Zašto? Zato što kralj nije mislio da budu odsutni punih 72 časa. Računanje dana je inkluzivno po prirodi, nebitno u koje doba dana počinje računica, dok se poslednji dan računa kao puni dan. Ovaj događaj paralelno je opisan i u 2. dnevnika 10:5-12. ~ 5 ~ Sličnu situaciju nalazimo i u knjizi o Esteri (vidi Estera 4:16 - 5:1). Zapazite da u Luki 13. glava, treći dan zapravo znači prekosjutra, ne posle tri puna dana: „U taj čas prišli su mu neki fariseji i rekli: ‘Izađi i idi odavde, jer Irod hoće da te ubije.’ A on im je rekao: ‘Idite i kažite toj lisici: Evo, istjerujem demone i liječim danas i sutra, a treći dan završiću što imam.’ Ali danas, sjutra i prekosjutra moram da nastavim put, jer ne priliči da prorok bude pogubljen van Jerusa-lima.’“ (Luka 13:31-33) Tako u svjetlosti svih dokaza, Matej 12:40, 27:63 i Marko 8:31 ne znače doslovna puna tri dana i tri noći ili 72 časa, pošto je Isus jasno naglasio da će ustati trećeg dana. Prema jevrejskom shvatanju, to prosto znači trećeg dana i vidimo da kod sudionika događaja nema nikakve zabune. Činjenica br. 5: Isus je uskrsnuo trećeg dana, ne posle 72 doslovna časa.

Calendar
«  December 2022  »
SuMoTuWeThFrSa
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2022
    Free website builderuCoz