Tuesday
2024-03-19
11:24 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Da li je adventizam napravio dvostruki promasaj po pitanju Sabata »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Da li je adventizam napravio dvostruki promasaj po pitanju Sabata

 

Biblija na samom svom pocetku daje izvestaj o poreklu sedmice dana, jer stoji da je Tvorac za 6 dana oblikovao nebo i zemlju, a sedmog dana je prestao da stvara. Dakle, ciklus od sedam dana je potekao od Boga i predstavlja jedno od Nacela Njegovog Univerzalnog Duhovnog Zakona Ljubavi. Tragovi tog principa su se manje vise ocuvali u tradicijama mnogih naroda, a najvise u Vavilonskoj civilizaciji. Doduse, oni su to nacelo izvitoperili na svoj nacin, ali su se ipak pojedini segmenti istine o tome odrzali i sacuvani su u arheoloskim naslagama pronadjenim na terenu Mesopotamije. I tzv. "nesretni dani" u Mesopotamiji (ili na akadskom ûmê lemnûti) neki naucnici dovode u vezu sa sedmicnim ciklusom dok drugi takvu pretpostavku odbacuju. To sto su takodje 1 i 19 dan smatrali nesretnima ne osporava navedenu hipotezu. Akadska rec "šab/pattu(m)" koja lici na jevrejski "shabat," je označavala jednu od sedmicnih  subota, obično kada je pun mesec - 15 dan. I u Bibliji imamo prema nekim istrazivacima potvrdu da je na 15. padala Subota u tri uzastopna meseca.

 

Sada bi predocio malu rekonstrukciju drzanja Sabata kroz istoriju zasnovanu na dostupnim biblijskim faktima. Pre svega, polazim od toga da je Sedmica Stvaranja model na kome se zasniva brojanje vremena. ''Dan odmora koji je Bog uspostavio u Edenu i kasnije svecano objavio sa Sinaja, kako nas o tome izvestava Biblija, u prvom redu je teocentricna ustanova, to jest dan dat coveku, ali posvecen Bogu.'' Subota i Nedelja u Bibliji i Istoriji, Mirko Golubic, s. 5.

Bog je prva osoba prema kojoj je izveden napad gresne sile svemira, zato Njegov ''spokoj'' u prvoj sedmici stvaranja ima duboko duhovno i simbolicko znacenje koje se svesno ili nesvesno krije od obicnih vernika od strane Sabatarijana da bi prikazali Sabat kao iskljucivo moralnu zapovest. Medjutim, ona je i ceremonijalna (ustanovljena) zapovest.

Adam i Eva su imali prvi puni dan svoga zivota kada je Bog prestao da stvara tj. u sedmom danu i po svemu sudeci poceli su da broje dane od prvog dana nakon sedmog u koji se Bog ''odmorio''. Misljenja sam da je na taj dan bio ili Molad (za one koji neznaju to je hebrejska rec koja oznacava trenutak na sredini perioda kada je mesec na nebu nevidljiv), ili pak Mlad mesec, ako je ovo drugo bio slucaj, onda su od tog dana poceli da broje po sedam u ciklusima do kraja meseca i tako ponovo dalje... Zanimljivo je da u Vavilonskom kalendaru sedmice u mesecu padaju 7, 14, 21, 28, a po Biblijskom kalendaru 8, 15, 22, 29. To je zato sto su Vavilonjani pocinjali da broje dane u mesecu od mracne faze meseca, a ne kao sto to treba raditi po Svetom Pismo od prve pojave mesecevog srpa. S tim u vezi postavlja se pitanje da li su prvi ljudi obelezavali svetkovinom dan Mladog Meseca ili su ga samo uzimali kao vremenski orijentir. Nemamo izvestaj o tome u Pismu za taj period sve do uspostavljanja Saveza na Sinaju. U Tori se ne kaze eksplicitno niti da se sme raditi niti da se ne sme raditi na Mladinu, ali posto ona ima paralele sa Sabatom, moglo bi se zakljuciti da je bila neradni dan. U prilog takvom gledistu posedujemo izvestaj u Knjizi proroka Amosa 8:5 i u Knjizi proroka Jezekilja 46:1-8 i u 1 Samuilovoj 20:24,27. Sto se tice Sedmice, ona se na pocetku Biblije navodi na vise mesta, koja opisuju razlicite okolnosti. Navescu nekoliko. U vezi zbivanja oko Velikog Potopa. (v. 1 Moj. 7:4; 8:10), potom kada je Jakov sluzio Lavanu i ovaj mu dao obe cerke da mu budu zene. (v. 1 Moj. 29:27,28) Zatim nakon oko 2500 godina od stvaranja Izraelski narod Bog izvodi iz Egipta gde su bili robovi i tada im naredjuje da pocetak meseca racunaju od Mladog meseca i uvodi se verska godina koja pocinje od Aviva, koji je prvi mesec proleca. Taj kalendar su Jevreji primenjivali i u vreme Isusa Hrista sve do 4 veka nove ere, kada su svoj kalendar modifikovali i prilagodili ga Julijanskom kalendaru, nacinivsi time mesoviti kalendar, luno - solarni. Danas se Bogu pripisuje uvodjenje kontinuiranog sedmicnog ciklusa, a najglasniji su u tome adventisti, medjutim ja verujem da je Bog uveo mesecni sedmicni siklus. Dalje, uocio sam da se Mladina ne spominje kao praznik u 3 Moj. 23 gde su inace svi ostali praznicni dani ukljucujuci i  Sedmicnu Subotu. Ona se navodi tek u 4 Moj. 10:10. ali se unazad, retrospektivno opisuje u 9. poglavlju da je Bog druge godine po izlasku iz zemlje Misirske dao uputstva i za Mladinu. Zasto nije navedena kao praznik tamo gde su svi ostali praznici grupisani? Postoji glediste da je to zato sto Mladina navodno nije praznik, jer za dan Mladine ne postoji komanda da se ne sme raditi. Ja cenim da, posto je tada navedena i Sedmicna Subota to podrazumeva i Mladinu, jer se od nje broje dani u mesecu i u Svetome Pismu se na vise mesta Subota i Mladina navode zajedno? A i kada se posmatra grafikon biblijskog kalendara uocava se da Mladina ima paralelu sa Sabatima u mesecu. Stavise, ona je i pomenuta u 2 Moj. 12:1, medjutim u mnogim prevodima to se bas ne vidi. Oba dana su praznicna, ali se razlikuju po nacinu svetkovanja. Mladina nosi odredjenu simboliku koja se razlikuje od simbolike Sabata, ali kako je Subota neradni dan onda kao da se podrazumeva da je i Mladina takodje neradni dan, naravno sa drugacijom simbolikom i nacinom svetkovanja.

Bog je u pocetku stvorio vreme kao jednu od 4 dimenzije u kojima mi postojimo. Vreme nije stvoreno u segmentima da bi zatim ti delovi bili spojeni u jednu celinu nego je Stvoritelj podelio vreme na vece i manje intervale kretanjima nebeskih tela. Sedmica je jedinica vremena manja od meseca, a veca od dana. Ona je indirektno povezana sa kretanjem zemlje oko svoje ose i oko sunca. Cinjenica da Sabat pocinje u razlicito vreme u zavisnosti od mesta gde zivimo i prema tome se ne svetkuje svuda u isto vreme, potvrdjuje da ne mora da odgovara tacno odredjenom intervalu vremena, nego je bitno da to bude 1/7 vremena koja se ne mora podudarati/poklapati sa intervalom vremena koji je bio prilikom stvaranja sveta, niti sa sedminom vremena na bilo kojoj planeti. Evo dokaza za to. Prilikom stvaranja zemlje Bog je definisao sedmicu vremena. Medjutim, ta prva sedmica se ne moze ukljuciti u vremenski ili da kazem kalendarski okvir nase planete, ona je izvan toga jer je to model, uzor sedmica. O toj sedmici imamo u 1 Moj. izvestaj da je 4 dana stvoreno Sunce, Mesec i Zvezde i da je stvaranje Zemlje i njenog Neba komletirano tek 6 dana, i da je sedmi dan, dan kada je nasa planeta rodjana da se tako izrazim. Prema tome, ako bi hteli da lociramo vreme nastanka nase planete to ne bi svakako mogao da bude prvi dan kada je postavljena svetlost jer tada nismo imali potpuno stvorenu zemlju. To ne bi mogao da bude ni 4 dan jer ni tada nemamo komletiranu zemlju sa ljudima na njoj. Jer, ako bi tako uradili onda bi ispalo da je nasa planeta starija 4-7 dana nego sto jeste. Kao pocetak moglo bi se ocnaciti jedino vreme nakon 7 dana ili pak sam sedmi dan. No, posto mi u Bibliji nemamo izvestaj o tome koji i kakav su kalendar koristili predpotopni ljudi o tome mozemo samo da nagadjamo sto ne treba ciniti. Jedno je sigurno da taj kalendar nije bio isti kao onaj koji su Jevreji koristili nakon izlaska iz Egipatskog ropstva, a jos manje kao ovaj koji sada koristi svet, jer u 2 Moj. 12 nam je predoceno da su Jevreji od vremena svog Egzodusa poceli da racunaju pocetak godine u prolece i pocetak meseca od pojave mladog meseca sto znaci da se ranije nije tako cinilo.

Mi treba da odgovorima na nekoliko pitanja u vezi Sedmice i Sabata. Ta pitanja su po mom misljenju od velike vaznosti za pravilno razumevanje problematike dana odmora. Naime, na samom pocetku Biblije mi imamo uvodjenje sedmice Bozijim stvaranjem. Da li je ta sedmica bila identicna sedmicama koje su usledile i da li su naredne sedmice bile u ritmu one prve, mi o tome nemamo ni jedan podatak u Bibliji. Sledece pominjanje sedmice imamo u vezi Kaina, ali je tu ona navedena u znacenju mnozitelja. (v.1 Moj. 4:15) Nakon toga, imamo da se ona pominje kod opisa Velikog potopa i to upravo u vremenskom znacenju sto nas i interesuje. Radi se o 1 Moj. 8:10. Stih pocinje ovako: ''I poceka jos sedam dana...''. Kojih sedam dana? Da li je to bila obicna sedmica ili se radilo o tacno odredjenoj Sedmici koja je definisana Bozijim stvaranjem. Vidite, mi mozemo da brojimo dane, na primer ovako: Sr, Ce, Pe, Su, Ne, Po, Ut, a mozemo i biblijski: 1, 2, 3, 4, 5, 6 ,7. U prvom slucaju nama je Sreda prvi dan, a Utorak sedmi, sto znaci da svaki dan, moze da bude sedmi, sve zavisi od kojeg dana brojimo do sedam. Medjutim, da li je to biblijska Sedmica? Ukoliko jeste, onda je sve jedno da li se nasa sadasnja Sedmica podudara (poklapa) u vremenskom ritmu sa onom prilikom Stvaranja, jer je ocigledno samo dat model da se broji vremenski interval od 7 dana. U drugom slucaju, ako pak nije, onda Biblija ili koristi dve vrste Sedmice, obicnu i posebnu, te stoga moramo da razlikujemo koju kada upotrebljava, ili iskljucivo primenjuje samo posebnu Sedmicu koja zapocinje prvim danom koji odgovara danu kada je postavljena svetlost, a zavrsava se sa danom koji je Bog posvetio i blagoslovio. Odgovori na ta pitanja trebaju da nas uvedu u vecu svetlost i da nam pomognu da razumemo koji dan je sedmi za nas hriscane i da li ga u opste treba svetkovati? Naravno sve to zavisi i od kalendara koji se koristio u biblijska vremena.

I kod Sabata postoji izvesna diferencija. Kao sto je poznato imamo sedmicni Sabat, ali imamo i tzv. obredne Subote koje po nasem racunanju vremena su mogle da padnu u bilo koji dan u Sedmici pa i na Sabat. Sveto Pismo svaki dan praznika u kojem je naredjeno da se ne radi naziva Subota. Odatle mozemo da izvucemo zakljucak da Sedmica nije isto sto i Sabat. Sedmi dan je nazvan Sabat zato sto je naredjeno da se toga dana ne radi, ali su i drugi dani nazvani istim imenom u kojima je takodje komandovano uzdrzavanje od teskog posla, a nisu sedmi dan nedelje.

Bog je dao dva znaka na nebu za kalibraciju sedmice. To su ''Mlad Mesec'' i ''Pun Mesec''. Time je predocena simetrija sto se lepo vidi ako pogledate grafikon ispod postavljen. Dakle, imamo prvi najtanji mesecev srt okrenut prema suncu, Mladinu, kojim pocinje mesec i imamo takodje najtanji mesecev srp okrenut od Sunca, Stari mesec, kojim se zavrsava mesec. Pun mesec je na sredini te simetrije. Takodje imamo nacelo 6+1 koje nam je dato na samom pocetku Biblije i kasnije potvrdjeno u 2 Moj. 20. da bi znali koliko dana da brojimo.

Prema tome, mi nemozemo da brojimo sedmicu od 29, jer se tu mesec zavrsava, posto nemoze sedmica jednim svojom delom da pripada starom mesecu, a drugim delom novom mesecu. Sa druge strane ne mozemo da imamo 5 sedmicu u mesecu, jer bi se time narusila simetrija.

Format biblijskog meseca koji sledi je prema konceptu kalendara lunarnih Sabatarijana.

 

 

Biblijski mesec počinje s danom Mladog meseca. To izgleda ovako:

 

(NM = Novi Mesec, W = Radni dan, S = Subota)

 

Napomena: Meseceve faze su okvirne, a prikazane su za severnu hemisferu; Ako ste južno od Ekvatora, one se zamenjuju.

Na adventizmu je veca odgovornost nego na judaizmu, jer prvi (mislim na rukovodece telo), ukoliko je istina to sto za njih tvrde lunarni sabatarijani, imaju saznanja o tome da svetkuju laznu Subotu, doduse imaju i ovi drugi samo sto su oni tu po njima nebiblijsku praksu kako stoji u njihovoj encikopediji, uveli u 4 veku pod pritiskom Rimske vojne sile. Upravo sam zato i stavio u naslovu ''dvostruki promasaj'', jer ne samo da je svetkovanje Sabata u novozavetnim okolnostima prema mejnstrimu hriscanstva izlisno, nego je potpuno nerazumno sto neki hriscani judaiziraju svetkujuci pogresnu Subotu. Da bih prezentovao koncept sedmice lunarnih Sabatarijana u nastavku navescu taksativno argumente u prilog navedenog stava kako bih olaksao ljudima koji imaju validu argumentaciju protiv da je iznesu pod rednim brojem tako da svi mogu pregledno videti kontradokaze, pa i da ospore sve tvrdnje, a sto bi mi bilo veoma drago, jer mi je istina preca od mog vlastitog gledista, buduci da me na to podstice i moralna obaveza prema drugima posto se mnogi pitanju da li se nasa sadasnja Subota podudara sa biblijskom, zaista je potrebno pruziti zainteresovanima dokazni materijal.

 

Biblijski dokazi lunarnih Sabatarijana

 

''U Bibliji, kada god je Subota identifikovana s numerickim datumima, to je samo na 8., 15., 22., ili 29.. Isto tako, kada se jedan od tih datuma spominje, to je uvek Subota.

 

1) Praznici su kljuc hebrejskog kalendara

 

Biblijska knjiga Levitski zakonik, napisana od strane Mojsija, opisuje sve jevrejske praznike u poglavlju 23. Vecina ljudi su upoznati s Pashom, i Danom pomirenja (Yom Kipur). Oni su takodje svesni da ovi praznici ne padaju na isti dan svake godine, jer se temelje na Mesecu. Medjutim, malo ljudi primecuje da je nedeljna Subota uvrstena medju ostalim praznicima:

 

"[1] I Jahve rece Mojsiju: ​​[2] Kazi Izraelcima i reci im sto se tice praznika Jahvinih koje cete proglasavati bice sveti sazivi, stavise oni su moji praznici. [3] Sest dana neka se posao obavlja: a sedmi dan je subota odmora, sveti zbor; ne smete raditi nikakva posla u njemu: to je subota Jahvi u svim tvojim stanovima [4] To su praznici Jahvini, stavise i sveti sazivi, koje cete proglasiti u svojim godisnjim dobima. [5] Cetrnaestoga dana prvoga meseca u suton jest Pasha u cast Jahvi. [6] A petnaestoga dana toga meseca jest praznik beskvasni hlebova Jahvi: sedam dana jedite beskvasan hleb [7] U prvom danu neka vam bude sveti saziv: necete ciniti nikakav ropski rad u njemu [8] Nego prinosite zrtve paljenice Jahvi sedam dana: u sedmi dan je sveti saziv: ne smete raditi nikakav ropski rad u njemu .... [dalje s drugim praznicima do stiha 44] "

Lev 23:1-8

 

Nema naznaka da se drugaciji kalendar koristio za Subotu u odnosu na druge dane praznika koji su svi grupisani zajedno u Levitskom zakoniku 23. Primetite da ne postoji odredba u spisima za situacije kada je praznik u "sukobu" s nedeljnom Subotom, kao sto se dogadja danas.

 

Zato oni sada koriste mesoviti kalendar, ti rabini su razvili "pravila odgadjanja" kako bi izbegli sudar. Na primer, oni ne zele da Dan pomirenja bude pored Subote. Međutim, ako se Lunarna Subota koristi, onda Dan pomirenja je uvek pet dana od subote, i nikad nema problema.

 

Iako Biblija ima mnoge detalje o praznicima, ona cuti o "odgadjanjima". Zasto? Jer Mojsije i Proroci nisu koristili mesoviti kalendar, pa ih nisu trebali.

 

Moze se videti da, pri racunanju subote sedmog dana na isti nacin kao i kod festivala (od početka lunarnog meseca), nema "sukoba", niti postoji potreba za dodavanjem dodatnih dana. Sama cinjenica da ta rabinska "Pravila odgadjanja" postoje je "krunski dokaz", koji pokazuje da rabini ne koristite biblijski kalendar za sedmi dan subotu!

 

Praznik senica je sedmodnevni festival, kao što je navedeno sest puta u Levitskom zakoniku 23:34-42. Praznik pocinje 15. dana u mesecu koji je Subota, traje sedam dana, a onda osmi dan, 22. u mesecu je Sabat. Evo samo dva stiha iz Levitskog zakonika 23:

 

"[34] petnaestoga dana toga sedmog meseca bice praznik senica za sedam dana Jahvi ..... [39] Takodje, petnaestoga dana u sedmom mesecu, kada skupite rod zemlje, vi cete drzati praznik Jahvi sedam dana: prvog dana bice subota, i osmog dana ce biti subota ".

Lev 23:34-39

 

Kada vecina Jevreja slave ovaj praznik danas, dva problema se javljaju: Subota "Sabat" ce pasti na nekom slucajnom danu između 15. i 22. lunarnog meseca. To ce dati dve subote u sedam dana praznika.

 

U cilju ispunjenja Lev. 23:39, moraju napraviti festival osam dana dug (umesto sedam), i uciniti da je osmi dan Sabat. (To je zapravo vec lunarna subota, ali oni to ne znaju.)

 

To je zato sto upotrebljavaju dva nekompatibilna kalendara!

 

2) Dve verzije u Deset zapovesti

 

Egzodus poglavlje 20 navodi "Deset zapovesti". No, kad je Mojsije ponavljao zapovesti u 5 Moj. poglavlju 5, ima nesto neobicno.

 

"Seti se subote, da je svetis .... Za sest dana Gospod je stvorio nebo i zemlju, more, i sve sto je u njima, a odmarao sedmi dan: Zato je Jahve blagoslovio subotnji dan, i posvetio ga. "

Izlazak 20:8,11

 

"[12] Držite subote na posveti njemu, jer je Jahve, Bog tvoj, zapovedio [13] Sest dana ces raditi, i uciniti sve svoje delo:. [14] Ali sedmi dan je subota Jahveu, Bogu: u njemu ne smes nista raditi, ... [15] I seti se da si bio rob u zemlji egipatskoj, i da Jahve, Bog tvoj izvede te odande, rukom jakom i ispruzenom misicom : dakle, Jahve, Bog tvoj je zapovedio da drzis dan subotnji ".

Ponovljeni 5:12-15

 

Dakle Cetvrta zapovest u Ponovljenom zakonu ne spominje Stvaranje uopste kao razlog za Subotu. Umesto toga, ona govori o egzodusu iz Egipta. Kada ih je Svemoguci izveo iz Egipta jakom rukom?

 

"I oni odose iz Ramsesa u prvom mesecu, petnaestoga dana prvoga meseca, sutradan posle Pashe, Izraelci izasli s podignutom rukom pred ocima svih Egipcana."

Brojevi 33:3

 

"Postuj mesec Aviv i proslavljaj Pashu Jahvi, tvome Bogu:., U mesecu Avivu Jahve, Bog tvoj izveo te je iz Egipta nocu"

Ponovljeni 16:1

 

To je dobro poznato da su napustili Egipat u subotu beskvasnih hlebova, nocu. Ljudi danas uce da se Subota beskvasnih hlebova razlikuje od sedmog dana Subote. No, ovde se čini da su u vezi, ili cak isto. One su povezane od strane četvrte zapovesti kao sto je zabelezeno u dva razlicita prevoda.

 

Cetvrta zapovest u Izlasku 20 jasno upucuje na sedmi dan subotu na temelju stvaranja.

 

Cetvrta zapovest u Ponovljenom zakonu 5 jasno upucuje na sedmi dan Subotu utemeljenu na izbavljenju iz Egipta, koje se dogodilo u noci na Subotu beskvasnih hlebova.

 

Izraelci napustili Egipat na dan nakon Pashe (subota beskvasnih hlebova) i to je bio "petnaesti dan prvoga meseca". (Pasha je četrnaesti u prvom mesecu u godini.) Kada je prvi mesec poceo? To je prvi mladi mesec u proljeću. (Svi meseci u hebrejskom kalendaru pocinju na mladinu.)

 

3) Bitka za Jerihon

 

U cuvenoj bitci kod Jerihona, Izraelci su marsirali oko Jerihona sedam dana, u ofanzivnoj borbenoj gotovosti, te napala grad na sedmi dan. Koji od tih sedam dana je bila subota? Nijedna od njih! Poceli su na dan Mladog Meseca, imali sedam dana mars, a potom odmorili osmog dana u mesecu, sto je subota. "Knjiga Jasher", koja nije u Bibliji, ali je istorijski korisna, cak kaze da je mars zapoceo na Mlad Mesec.

 

4) Mana i prepelice

 

Tacno jedan lunarni mesec nakon sto su napustili Egipat, narod se okupio zajedno petnaestoga dana u mesecu, i oni su tu priliku uzeli da se zale na Mojsija zbog nedostatka hrane. Prica je u Izlasku 16.

 

Konkretno se reklo da ce prepelice doci "dovece", te da ce hleb doci sledeće "jutro". Najjednostavnije objasnjenje za to je da je dan, petnaestog u mesecu, bila subota, i da su ljudi bili cekati do posle zalaska sunca pre nego sto prikupe hranu.

 

Prepelice su bile date u večernjim satima nakon sto je Subota prosla. Mana je bila davana ujutru svih radnih dana, a dvostruko više na pripremni dan (dan pre subote).

 

1. mesec - nekvasan hleb Subota 15..

 

2. mesec - Subota kada su se zalili bio je 15..

 

3. mesec - Kad je bila subota?

 

Trećeg mesecu cela zajednica se okupila pred Svemogućeg. Kad se taj zbor dogodio? Na 15. dan trećeg meseca! Oni su napustili Egipat 15. dan u prvom mesecu, i dosli na Sinaj 15. dana u trećem mesecu.

 

"U trećem mesecu, kada su Izraelci bili izasli iz zemlje egipatske, istoga dana dosli su u Sinajsku pustinju."

Exodus 19:1

 

5) Isus je držao Lunarnu subotu

 

Jesua iscelio slepog coveka u subotu, 22. dana u sedmom mesecu. Jovan 7:2 kaze da je to bio praznik senica, i Jovan 7:37 kaze da je na posljednji veliki dan sedmodnevnog praznika, Jesua najavio da je izvor zive vode. Zatim u Jovan 7:53 citamo da je svako otisao kuci (preko noci) i sledeci stih, Jovan 8:1, kaze da je Jesua otisao na Maslinsku goru.

 

Sledeći stih kaze da su u jutarnjim satima svi otišli u hram. Stvarno isceljenje i reakcija farizeja je predmet Evandjelja po Jovanu poglavlje 9. Neki ljudi pokusavaju da iskoristite ovaj propis da kazu da je subota bila 23.. Ali ovaj argument zahteva da Praznik senica bude osam dana dug, ne sedam dana, kao sto je navedeno u Levitskom zakoniku.

6) Ovaj dokaz je u vezi odredjivanja vremena kada treba svetkovati Praznik Sedmica (Pedesetnicu)

1) Ako racunam da su sva tri meseca imala po 30 dana i brojim kontinuirano po sedam dana, onda Pedesetnica pada 5 dana 3 meseca, sto ne odgovara.

2) Ako racunam da su sva tri meseca imala po 29 dana i brojim kontinuirano po sedam dana onda Pedesetnica pada na 7 dan 3 meseca, sto takodje ne odgovara.

3) Ako racunam da su meseci naizmenicno imali po 29 i 30 dana i brojim kontinuirano po sedam dana, onda Pedesetnica pada na 6 dan 3 meseca, stoga ne odgovara.

4) Ako pak brojim 7 Lunarnih Subota dolazim do 9 dana 3 meseca sto jedino odgovara, jer pada na prvi dan posle 7 nedelje (Pogledaj grafikon Lunarnog Meseca na vrhu gde se lepo vidi da je 9, prvi dan te nedelje u mesecu).

Lunarni Mesec:

                  1
2 3 4 5 6 7 8*
9 10 11 12 13 14 15*
16 17 18 19 20 21 22*
23 24 25 26 27 28 29* (30)

Lunarni Mesec:

                  1
2 3 4 5 6 7 8*
9 10 11 12 13 14 15*
16 17 18 19 20 21 22*
23 24 25 26 27 28 29* (30)

Lunarni Mesec:

                  1
2 3 4 5 6 7 8*
9 10 11 12 13 14 15*
16 17 18 19 20 21 22*
23 24 25 26 27 28 29* (30)


U iznad navedenom kalendaru za prva tri meseca jasno se vidi da ni u jednoj kombinaciji sastavljenim, neprekinutim brojanjem se ne dolazi do 50-og dana, a da taj dan bude Nedelja. Jedino primenom Lunarnog Kalendara se stize do to tog prvog dana Sabata, sto zahteva Biblijski tekst u 3 Moj.23:16.

Sedmica je manja vremenska jedinica od meseca, a veca od dana. Nemoze sedmica da se cepa pa da jedan deo pripada jednom mesecu a drugi deo narednom mesecu kao sto nemoze pola dana da pripada jednom meseca, a druga polovina sledecem mesecu. Dalje, nemoze se za Sabat formirati nezavisan kalendar, a za ostale praznike Lunarni kalendar, jer se onda oni ''sudaraju'' i nastaje zbrka koju su Jevreji resili uvodjenjem sistema odlaganja kojim sprecavaju da Sabat padne na odredjene dana, sto je veoma jak dokaz da su menjali kalendar.

 

Istorijski dokazi

 

1) Julijanski kalendar

 

Moderni kalendar je zapoceo u 46/45 godina pre Hrista, kada je Julije Cezar, u dogovoru sa astronomom Sosigenom Aleksandrijskim, razvio julijanski kalendar od 365,25 dana. Velika inovacija je bilo odvajanje nedelje od lunarnog ciklusa i stvaranje kontinuiranog ciklusa. Koristio je osmodnevnu tržištu nedelju, s danima jednostavno pod nazivom "A, B, C, D, E, F, G, H". Izvesne vrste dogadjaja su bili dopusteni na odredjene dane, zvali su se Fasti.

Do vremena prvog veka nove ere, sedam dana nedelje nazivani su po "bogovima" i "boginjama" solarnog-sistema koji je koriscen u Rimu, te je poceo zamenjivati osam dana nedelje.

 

Medjutim 7-dnevni solarni sistem nedelje bio je:

 

  1. Saturnov dan (ocito na engleskom jeziku)

     

  2. Suncev dan (ocito na engleskom jeziku)

     

  3. Mesecev dan (ocito na engleskom jeziku)

     

  4. Marsov dan (spanski: Martes, francuski: Mardi)

     

  5. Merkurov dan (spanski: Miércoles, francuski: Mercredi)

     

  6. Jupiterov dan (spanski: Jueves, francuski: Jeudi)

     

  7. Venerin dan (spanski: Viernes, francuski: Vendredi)

     

 

Dakle Saturnov dan je bio prvi dan u nedelji. Medjutim, Jevreji i Hriscani nisu koristili taj kalendar do vremena Konstantina. Mnogi ljudi znaju da je Konstantin pomerio sedam dana nedelje, tako da je Suncev dan postao prvi (jer je obožavao Mitra, "boga" sunca), te da je sproveo svoj kalendar po celom Rimskom Carstvu vojnom silom. (To je bio poznati nedelji Zakon AD 321.) Ali to nije sve što je ucinio. Velika je pretpostavka da je upravo zamenio jedan dan s danom pored njega. Da li je bilo jos nesto? Da, on je zamenio biblijski kalendar s paganskim.

2) Konstantinov hibridni kalendar

U AD 321, Konstantin je napravio veliki kompromis. On je uklopio hebrejsku ideju sedmodnevne nedelje s Julianskim konceptom stalnog nedeljnog ciklusa, i dodao obozavanje "Boga Sunca" iz Mitraizma stvorivsi rimski kalendar koji se koristi i danas. On je sproveo svoj kalendar u celom Rimskog Carstvu s vojnom silom.

Konstantin i Nikejski Sabor u 325. je zamenio Pashu sa Vaskrsom. Na povrsini, to mozda ne izgleda da je bilo mnogo promena. No, to nije samo pitanje zamene jednog dana s drugim. To je potpuno drugaciji sistem kalendara, jer Pasha se ne računa pomocu julijanskog kalendara.

Zbog tih promena koje su nametnute progonima diljem Rimskog Carstva, Jevrejski Sanhedrin se sastao poslednji put u AD 358, i izmenio kalendar u obliku koji koristi većina Jevreja danas, u kojem je Sabat u Subotu, ali se za druge praznicne dane koristiti oblik Lunarnog kalendara.

3) Moderni gregorijanski kalendar

Kasnije u istoriji, papa Grgur je neznatno preinacio Konstantinov kalendar u 1582. (To je bilo da bi se resio problem uzrokovan cinjenicom da godine nije tacno 365,25 dana duga, vec 11 minuta kraca.) Poput Konstantina, motivirajući faktor je bio datum Vaskrsa. Dakle kalendarski sistem koji se danas koristi je Rimski (Paganski i Papski), a pitanje kada Sabat pada je vrlo vazno za svakoga ko zeli da sledi Bibliju.'' (Prevod moj)

Izvor: http://www.viewzone.com/calendarx.html

4) In the 1943 Universal Jewish Encyclopedia volume 10 page 482 edited by Isaac Landman under the article "week”, written by Simon Cohen, Director of Research, it says,

"With the development of the importance of the Sabbath as a day of consecration and EMPHASIS laid upon the significant NUMBER SEVEN, the week became more and more divorced from its lunar connection, so that by the time of the second Temple it was Merely a PERIOD of SEVEN days and no longer depended on the NEW MOON.”

It goes on to say that "From Judaism the week passed over to Christianity, and through the influence of the later was generally adopted throughout the Roman empire;”

---------------------

U 1943 Univerzitetska Jevrejska Enciklopedija volumen 10 stranica 482 Uredio Isaac Landman pod clankom "Nedelja", napisao Simon Cohen, vodja istrazivanja, kaze,

"S razvojem vaznosti subote kao dana uspomene i naglaskom na znacaju broja sedam, nedelja dana je postajala sve vise i vise rastavljena od svoje lunarne veze, tako da je u vreme drugog Hrama to bilo samo RAZDOBLJE od sedam dana i vise nije zavisila o Mladom Mesecu".

Ide se na to da se kaze da je "Od judaizma nedelja presla na hriscanstvo, a kasnije kroz uticaj sveopste usvojena diljem Rimskog carstva;" (Prevod moj)

5) Jedan arheoloski dokaz


pre-julian calendar 

Ovi kameni fragmenti ranog julijanskog kalendara jasno pokazuju osam dana nedelje. Izraelci nisu koristili Julijanski kalendar za odredjivanje sedmog dana Sabata. Oni su koristili izvorni luno - solarni kalendar Stvaranja.

Ako se pazljivo pogleda moze se videti da su dani oznaceni slovima od A - H. Slovom ''H'' je oznacen 8 dan nedelje.

6) Jedan dokaz iz beletristike (svetske knjizevnosti)

''U Egiptu, gdje se nije mogao rabiti sustav signaliziranja vatrom, a kasnije i u svim zemljama
izvan Palestine, Židovi su mlađake i blagdane slavili dva uzastopna dana, da bi bili sigurni u
slavljenje pravog dana. Čak i mjesec koji je dolazio nakon mjeseca od 29 dana, nije morao imati
30 dana. Ova sumnja u prvi dan novog mjeseca dovela je do slavljenja i 30. dana u mjesecu i
dana iza njega. Ovaj je običaj bio dobro poznat u Rimu. Horacije u svojim Satirama (i. 9. 67-70)
govori o židovskoj tricesima sabbata ili "suboti tridesetog dana":
"Horacije: ‘Zapravo ne znam zašto želiš tajno razgovarati sa mnom, kako si rekao.’
Fusk: ‘Znam dobro, ali u bolje vrijeme ću ti progovoriti: danas je tricesima sabbata: želiš li
povrijediti obrezane Židove?’” ''

Julia Neuff er: Hebrejski kalendar u vrijeme Staroga zavjeta - Biblijski pogledi, 6 (1-2), 45-70 (1998.)

Da li Horacijeva Satira zaista ukazuje da je po Hebrejskom kalendaru zadnja Subota u mesecu uvek padala 29. Ako je odgovor da, onda to takodje dokazuje da su Jevreji svetkovali Lunarni Sabat, a ne Subotnji.

 

 

Napisao: Milos Popadic  

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz