Site menu |
|
|
Our poll |
|
|
Statistics |
Total online: 1 Guests: 1 Users: 0 |
|
Login form |
|
|
|
Da li hrišćani treba da praznuju Sabat?
Pitanje: Da li hrišćani treba da praznuju Sabat?
Odgovor:
Često se tvrdi da je "Bog uspostavio Sabat u Edemskom vrtu" zbog
povezanosti između Sabata i stvaranja u Drugoj Mojsijevoj 20:11. Iako
Božiji odmor na sedmi dan(Prva Mojsijeva 2:3) je predskazao budući zakon
o Sabatu, nema biblijskog zapisa o Sabatu pre nego što su deca
Izraelova napustila Egipatsku zemlju. Nigde u Pismu nema ni najmanjeg
nagoveštaja da se Sabat držao od Adama do Mojsija.
Božija reč je vrlo jasna da je držanje Sabata bio poseban znak između
Boga i Izraela: "I Mojsije izađe na goru k Bogu; i povika mu Gospod sa
gore govoreći: 'Ovako kaži domu Jakovljevu, i reci sinovima Izraelovim:
videli ste šta sam učinio Misircima i kako sam vas kao na krilima
orlovim nosio i doveo vas sebi. A sad ako dobro uzaslušate glas moj i
uščuvate zavet moj, bićete moje blago mimo sve narode , pramda je moja
sva zemlja.'" (Druga Mojsijeva 19:3–5).
"Zato će čuvati sinovi Izraelovi Sabat praznujući Sabat od kolena do
kolena zavetom večnim. To je znak između mene i sinova Izraelovih
doveka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlje, a u sedmi dan
počinu i odmori se.” (Druga Mojsijeva 31:16–17).
U Petoj Mojsijevoj 5, Mojsije ponavlja deset zapovesti sledećoj
generaciji Izraelaca. Ovde, posle zapovesti o držanju Sabata u stihovima
12–14, Mojsije daje objašnjenje zašto je Sabat dat Izraelskoj naciji:
"I pamti da si bio rob u zemlji Misirskoj, i Gospod Bog tvoj izvede te
rukom krepkom i mišicom podignutom. Zato ti je Gospod Bog tvoj zapovedio
da svetkuješ dan od odmora." (Peta Mojsijeva 5:15).
Možete da primetite ovu reč, zato. Božija namera pri davanju Sabata
Izraelu nije bila da bi se oni sećali stvaranja, već da bi se sećali
svog ropstva u Egiptu i Božijeg oslobođenja. Obratite pažnju na to koji
su zahtevi za držanje Sabata: Osoba koja je bila pod obavezom da drži
Sabat nije smela da napušta svoj dom na Sabat (Druga Mojsijeva 16:29),
nije smela da pali vatru (Druga Mojsijeva 35:3), i nije smela druge da
natera da rade (Peta Mojsijeva 5:14). Osoba koja bi prekršila Sabat je
trebalo da bude ubijena (Druga Mojsijeva 31:15; Četvrta Mojsijeva
15:32–35).
Jedno istraživanje Novog zaveta nam pokazuje četiri važne tačke: 1) Kada
god da se Hrist pojavio u svom vaskrslom telu i koji god dan da je
pomenut, radi se o prvom radnom danu u nedelji (Matej 28:1, 9, 10; Marko
16:9; Luka 24:1, 13, 15; Jovan 20:19, 26). 2) Jedino kada se Sabat
pominje od Dela do Otkrivenja je u kontekstu evangelizacije Jevreja
koja se obično dešava u sinagogi (Dela poglavlja 13–18). Pavle piše:
"Tako sam Judejima bio Judein− da bih pridobio Judeje" (Prva Korinćanima
9:20). Pavle nije išao u sinagogu radi zajedništva ili da podučava
svece, već da ubedi i spase izgubljene. 3) Jednom je Pavle rekao "i od
sada idem mnogobošcima" (Dela 18:6), i Sabat nikada nije više pomenut. I
4) umesto da predlaže privrženost Sabatu, preostali deo Novog zaveta
zagovara suprotno (uključujući jedan izuzetak od tačke 3 , koji se
nalazi u Kološanima 2:16).
Ako pogledamo malo bliže tačku 4 otkrićemo da ne postoji obaveza za
vernike Novog Zaveta da drže Sabat i pokazaće nam da je ideja, da je
Nedelja "hrišćanski Sabat" takođe nebiblijska. Kao što smo diskutovali
gore, samo jednom se Sabat pominje pošto se Pavle fokusirao na
mnogobošce: "Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo, ili za piće, ili za
kakav praznik, ili mladinu, ili za Sabat(subotu); ovo je sve samo sen
onoga što će doći, a stvarnost je Hristos" (Kološanima 2:16–17).
Jevrejski Sabat je bio ukinut na krstu gde je Hrist " izbrisao obveznicu
koja je svojim odredbama bila protiv nas " (Kološanima 2:14).
Ova ideja se ponavlja više nego jednom u Novom zavetu: "Jedan razlikuje
dan od dana, a drugi smatra da su svi dani jednaki; neka je samo svaki
potpuno uveren u svoje mišljenje. Ko polaže na izvestan dan, čini to
Gospodu, a ko ne razlikuje dana, Gospodu ne razlikuje" (Rimljanima
14:5–6a). " Sada pak pošto ste poznali Boga, ili još bolje: pošto je Bog
vas poznao, kako možete opet da se vraćate na slabe i bedne stihije,
kojima hoćete opet iznova ropski da služite. Pazite na dane, i mesece i
vremena i godine (Galatima 4:9–10). "
Ali neki tvrde da je Konstantinov ukaz 321. godine nove ere "promenio"
Sabat od Subote na Nedelju. Na koji dan se rana crkva sastajala za
slavljenje? Pismo nikada ne spominje nekakvo Sabatno (u Subotu)
okupljanje vernika za zajedništvo ili slavljenje. Ali, postoje jasni
odeljci koji pominju prvi dan u nedelji. Na primer, Dela 20:7 kažu da " u
prvi dan nedelje učenici su se sastali da prelome hleb." U Prvoj
Korinćanima 16:2 Pavle moli Korintske vernike: "svaki prvi dan nedelje
svako od vas neka stavlja kod sebe i skuplja koliko može." Pošto je
Pavle odredio ovo davanje kao "službu" u Drugoj Korinćanima 9:12, ovo
sakupljanje mora da je bilo povezano sa službom u Nedelju kada se
skupljaju hrišćani. Istorijski, Nedelja, a ne Subota, je bio dan kada su
se normalno hrišćani skupljali u crkvi i ova praksa seže do prvog veka.
Sabat je bio dat Izraelu a ne crkvi. Sabat je još uvek subota a ne
Nedelja i to se nikada nije promenilo. Ali Sabat je deo Starozavetnog
zakona, a hrišćani su slobodni od toga da služe zakonu (Galatima 4:1-26;
Rimljanima 6:14). Hrišćani nisu obavezni da drže Sabat—bilo da je to
Subota ili Nedelja. Prvi dan nedelje, Nedelja, Gospodnji dan,
(Otkrivenje 1:10) proslavlja Novo stvorenje, sa Hristom kao našom
vaskrslom Glavom. Mi nismo obavezni da sledimo Mojsijev Sabat—odmarajući
se, već smo slobodni da sledimo uskrslog Hrista—služeći. Apostol Pavle
kaže da svaka osoba treba sama za sebe da odluči da li će da drži
Sabatni odmor: "Jedan razlikuje dan od dana, a drugi smatra da su svi
dani jednaki; neka je samo svaki potpuno uveren u svoje mišljenje”
(Romans 14:5). Boga treba da slavimo svaki dan, a ne samo subotom i
nedeljom.
|
|
Calendar |
« March 2024 » | Su | Mo | Tu | We | Th | Fr | Sa | | | | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
|
|
|