Tuesday
2024-03-19
6:05 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Slovensko poreklo imena dana »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Slovensko poreklo imena dana

Naši nazivi za dane, i uopšte slovenski nazivi za dane, imaju logični smisao i neku vezu sa religioznim običajima, jer slovenski nazivi potiču iz vremena kada su slovenska plemena primala hrišćanstvo. Zanimljivo je da su se današnji nazivi za dane prvo javili kod Južnih Slovena, u tadašnjoj Vizantiji, da bi se vremenom, preko Bugarske, Slovačke i Češke, proširili i među ostalim slovenskim narodima.

Početkom naše ere, stvaranjem nove religije, hrišćanstva, Crkva uvodi stari jevrejski praznik subotu kao sedmični dan odmora. Međutim, u 2. veku rimski imperator Hadrijan /Publije Elije Hadrijan 76-136. god. n.e. za Imperatora proglašen 117. godine n.e. posle smrti Cara Trajana/ kao veliki zaštitnik rimskih tradicija bio je veliki protivnik hrišćanstva, pa zakonom zabranjuje subotu kao hrišćanski dan odmora, a za dan odmora uvodi nedelju - dan Sunca.



Primajući u isto vreme novu religiju i novi kalendar, slovenski narodi usvajaju ''dan Sunca'', kao hrišćanski sedmični dan odmora, a na osnovu gore navedene biblijske zapovesti: ne delaj, ne radi, naziv za ovaj dan vremenom se pretvorio u današnji izraz NEDELjA. Neki smatraju da je nedelja kod Slovena mnogo starijeg datuma i da potiče još od vremena Starih Slovena pre velike seobe. Dokaz je navodno što je reč nedelja i danas u jezicima svih Slovena.

Po J. Grimu, kod Starih Slovena sedmica je počinjala ponedeljkom /ponedeonik/. Otud potiče njegov naziv: dan po/sle/ nedelje, po nedelji - PONEDELjAK. Naziv UTORAK, dolazi od drugi, kao drugi dan u sedmici. SREDA je dobila naziv kao srednji dan u sedmici, ČETVRTAK kao četvrti, a PETAK kao peti dan. Na osnovu ovoga se smatra da je staroslovenska nedelja /sedmica/ imala pet radnih dana. Šesti dan je kod Starih Slovena bio takođe dan odmora, dan kada se ''ne dela'' pa po J. Grimu odatle potiče današnji naziv NEDELjA. Pet ovakvih šetstodnevnih nedelja obrazovalo je MESEC DANA, pa kako je 5x6=30, ovo se veoma dobro slagalo sa periodom promene sve četiri mesečeve mene /29,53 dana/ čak mnogo bolje nego što je to u slučaju 4 nedelje po 7 dana /4x7=28/. I neki drugi narodi u prošlosti su upotrebljavali nedelju koja nije bila sastavljena od 7 dana. Egipćani su imali nedelju od 10 a Maje od 5 dana.

Pretpostavlja se da je kod Starih Slovena, pored nedelje, i četvrtak bio važan praznik, dan posvećen bogu Perunu, jednom od vrhovnih bogova staroslovenske mitologije /U današnje vreme poznat u narodu kao Ilija Gromovnik/. Tako i danas Baltički i Polapski Sloveni četvrtak nazivaju ''PERENDAN'' /Perunovdan/. Neki smatraju da su i drugi dani u nedelji kod Starih Slovena nosili imena bogova.

Sedmodnevnu nedelju slovenski narodi počinju upotrebljavati tek prelaskom u hrišćanstvo /9.vek/ te se tada javlja i naziv za šesti sedmični dan, SUBOTA. Ova reč potiče od jevrejske reči ''SABATA'' koja označava nedelju u jevrejskom kalendaru.

Kao ilustracija za zajedničko poreklo i naziva sedmičnih dana kod Srba, Rusa, Slovaka i Poljaka neka nam posluži tablica 2. Iz tablice zapažamo da Rusi za nedelju kažu ''vaskrsenje'' što potiče iz biblijskog izvestaja o vaskrsenju Hrista na dan ''svete nedelje''. Ovaj naziv Rusi upotrebljavaju od 16. veka.

Tablica 2.   Imena dana u sedmici kod Slovenskih naroda

Српски
Руски
Словачки
Пољски
Недеља

Воскресенье

Nedel'a
Niedziela
Понедељак
Понедельик
Pondelok
Poniedialek
Уторак
Воторник
Utorok
Wtorek
Среда
Среда
Sreda
Sroda
Четвртак
Четверг
Štvrtok
Czwartek
Петак
Пяатница
Piatok
Piatek
Субота
Суббота
Sobota
Sobota

Nazivi za mesece Staroslovenskog porekla

Za slovenske narode, koji u to vreme počinju da prihvataju hrišćansku religiju, nazivi za mesece su drugačiji od rimskih. Smatra se da slovenski nazivi potiču još od kalendara Starih Slovena a ta imena su bila u vezi sa prirodnim pojavama. U našoj zemlji ovakvi nazivi /misli se na tadašnju SFR Jugoslaviju - prim. A.M.O/ za mesece zadržali su se kod Hrvata. Na primer, januar je siječanj, jer je to vreme seče drva u šumi, februar - veljača, pošto je to mesec snežnih vejavica, i tako dalje. U tablici 3. su dati nazivi za mesece kod Hrvata, Ukrajinaca, Poljaka i Belorusa.

Римски
Хрватски
Украјински
Пољски
Белоруски
Јануар
Siječanj
Сiчень
Styczen
Студзень
Фебруар
Veljača
Лютий
Luty
Люты
Март
Ožujak
Березень
Marzec
Сакавiк
Април
Travanj
Квiтень
Kwiecien
Красавiк
Мај
Svibanj
Травень
Maj
Май
Јун
Lipanj
Червень
Czerwiec
Чэ'рвеь
Јул
Srpanj
Липень
Lipiec
Лiпень
Август
Kolovoz
Серпень
Sierpien
Жнiвень
Септембар
Rujan
Вересень
Wrzesien
Верасень
Октобар
Listopad
Жовтень
Paždzernik
Кастрычник
Новембар
Studeni
Листопад
Listopad
Листопад
Децембар
Prosinac
Грудень
Grudzien
Снежань

Iz tablice se zapaža velika sličnost u nazivima iako ovi narodi žive na međusobno velikom rastojanju. Zapaža se da nazivi za mesece zavise i od klimatskih uslova. Na primer, pošto lipa cveta mesec dana ranije na jugu nego na severu Evrope, Hrvati sa lipanj zovu mesec jun, a Poljaci mesec jul. Slično je i za mesec /april/ travanj i mesec listopad /oktobar/, jer na jugu Evrope ranije dolazi proleće i ostala godišnja doba nego na severu kod Ukrajinaca, odnosno Poljaka. Kod Poljaka se zapaža još jedna zanimljivost. Naime, pod velikim uticajem Rimske katoličke crkve, oni su staroslovenske nazive za mart i maj zamenili rimskim nazivima. Ovo su uradili i Belorusi, ali samo za maj.

Najveći broj slovenskih naroda /Srbi, Makedonci, Bugari, Slovaci, Česi/ usvajanjem hrišćanskog kalendara usvajaju i rimske nazive za mesece, pa staroslovenski nazivi nestaju iz upotrebe. Međutim, uz pomoć starih pisanih dokumenata, kalendara, crkvenih knjiga i slično možemo utvrditi i odrediti stare nazive za mesece, koji se često nazivaju narodni nazivi za mesece. Za svaki mesec narod je upotrebljavao više naziva. U raznim delovima naše zemlje ova narodna imena za mesece se razlikuju. Po Nenadu Jankoviću /Janković Nenad ''Astronomija u predanjima, običajima i umotvorinama Srba'', SANU, Beograd 1951/ kod naših naroda su za mesece upotrebljavana sledeća narodna imena:

JANUAR: prosinec, sečen /sečanj, sečenj, sječanj, sječen, siječanj, sičan/, koložeg /koložek/, golemi mesec; bogojavljenski, svetojovanski, jovanjštak, ''oko Jovana dne'', ''oko Svetog Save''.

FEBRUAR: sečen /sečan, sečko, sečka/, veliki sečko, ljutij, veljača /aveljača, oveljača, velijača, velje/, unor; sretenjski.

MART: brezen /bresen, brezanj/, ožujak, suhi, sušac, mali sečko, letnik, ležak, derikoža; blagoveštenski.

APRIL: cveten /cvetanj/, travanj, mali travanj, brzosok, duben, biljar, lažitrava, đurđevski.

MAJ: travanj /traven/, veliki travanj, svibanj, cvetanj /cvijetanj, kvetan/, crvenik, čerčešnjak /crešnjar, crešar/; carski.

JUN: Čerešnjar /črešnjar, trešnjar/, izok, červen, crvenik, žitvar, lipanj /lepanj/, lipštak; petrovski.

JUL: Črven /črvenc/, srpanj /srpan/, žar, žarkij, lepec /lipec/, biljar, žetvar; ilijnski, svetoilinski, ilijanštak /ilijštak, ilijinštak/.

AVGUST: Ruin, srpen /srpanj, serpen/, kolovoz /kolovoc/, gumnik; makaven, gospođinski, velikogospođinski, gosodinštak, ''oko Velike Gospe'', praobraždenski.

SEPTEMBAR: rujan /rujen/, vresen /bresenj/, grozdober, gruden; miholjski, miholjštak, , malogospođinski, ''oko male Gospe'', bugurojčin.

OKTOBAR: listopad, pazdernik, rzijen; pejčin-mesec, mitrov, mitrovski, mitrovštak, ''oko Mitra dne'', lučinski, lučinštak.

NOVEMBAR: gruden, studen /studeni/, listopad, pazdernik; mratinji, mratinjski, mratinštak, svetoandrejski, aranđeoski, ''oko Aranđelova dne''.

DECEMBAR: studen /studeni/, prosinac /prosinec/, gulemjut mesec, koledar; nikoljštak, ''oko Svetog Nikole'', bužukjov, božićni, ''oko Božića''.

U gornjem pregledu iza pravih narodnih imana /koja verovatno potiču iz staroslovenskog kalendara/ data su i imena koja potiču od pojedinih hrišćanskih praznika. U zagradama su date varijante nekog imena, prema vremenu kada su zabeležena, narečju ili ortografiji.

Zapažamo da se isti naziv javlja i za dva meseca. /Na primer, studeni i za novembar i decembar./ Ovo se ne pojavljuje samo kod naših naroda, već kod svih Slovena, pa i kod Nemaca. Objašnjenje je da jedan od naziva postoji iz vremena postojbine, a drugi mlađi, nastao je u novoj sredini. Na primer: Južni Sloveni u svojoj postojbini na severu, novembar su zvali studeni. Seobom na jug gde je klima blaža, zima je dolazila mesec dana kasnije, pa je decembar, mesec što sledi posle novembra, nazvan studeni. Pošto su svi staroslovenski nazivi za mesece u vezi sa pojavom u prirodi, kod skoro svakog meseca se javljaju dvojni nazivi za mesece.

Po drugom objašnjenju meseci koji su se nakada upotrebljavali nisu bili iste dužine, što je zavisilo od pojave u tom vremenskom periodu. Tako se pretpostavlja da se pod sečnjom podrazumevalo mnogo više od mesec dana, jer se ovo ime primenjuje čak za prva tri meseca u godini /za mart u varijanti, mali sečko/. Meseci rujan, travanj i studeni verovatno su bili duži od mesec dana, jer se ovaj naziv javlja za dva meseca, a meseci lipanj i srpanj su bili kraći od mesec dana. Kasnije, kada su slovenski narodi usvojili julijanski kalendar sa mesecima od 30 dana, ovi stari meseci se nisu mogli uklopiti u julijanski kalendar, pa se dogodila da jednom mesecu u julijanskom kalendaru odgovaraju dva i tri meseca starog narodnog kalendara.

Zanimljivo je da se kod slovenskih naroda neki meseci smatraju za ličnosti. Na primer, dobro je poznat naziv za mart /Baba Marta/, za februar /Deda Sečko/, a ređe naziv za decembar /Marač dugom kudom /repom//.

Izvor: Jaroslav Francisti, KALENDAR I MERENJE VREMENA

http://goo.gl/UVGXS
Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz