Tuesday
2024-03-19
8:37 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
Protestantizam i Pravoslavlje »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

Protestantizam i Pravoslavlje

[May. 8th, 2006|11:09 pm]

Protestanti generalno vrlo malo znaju o Pravoslavlju zbog jednog istorijskog problema. Protestantizam je nastao kao reakcija na određena učenja i praksu kod Rimokatolika, pa je samim tim (nažalost) veliki deo svoje teologije zasnovao na negiranju RKC i čitavi sistemi su izgrađeni nasuprot njihovim greškama. Ako i zanemarimo pitanje koliko je ispravno hrišćansku teologiju zasnivati na negiranju bilo čega ili koga, pošto od Hrišćana očekujemo da uvek budu pozitivni i afirmativni, a ne suprotno (pogledajte razliku Hristovog i farisejskog nastupa u Jevanđeljima ili savete apostola Pavla Jevrejima i neznabošcima), ostaje utisak da je Protestantizam u celini zapravo pod izuzetnim uticajem RKC što je svojevrsna ironija. Često su učenja Protestanata samo "negativ" učenja RKC, a ako je na originalu slike nešto ružno, na negativu obično bude još ružnije. Trebalo je ispraviti sliku, a ne praviti njen negativ...


Dakle, istorijske okolnosti su bile takve (Otomansko Carstvo itd.) da su rani Protestanti imali vrlo malo kontakta sa Pravoslavljem (zapravo samo jedan ozbiljniji kontakt, što je veoma zanimljivo pročitati ovde) i ta je nesrećna istorija ostavila kod Protestanata na zapadu trajni utisak da je Pravoslavlje samo "egzotična varijanta Rimokatolicizma". Protestanti su smatrali, a i dan danas mnogi smatraju, da su njihovi argumenti u raspravi sa RKC ujedno i dovoljni argumenti u razgovoru sa Pravoslavnima. I tu nastaje problem, koji leži u tome da Zapad (podrazumevam ovde i RKC i Protestantizam) govori sasvim drugačijim jezikom od Istoka. Ne samo da daje različite odgovore, već postavlja sasvim drugačija pitanja. Npr. pitanje "nepogrešivog autoriteta" koje dan danas dominira na Zapadu (što je RKC "rešila" institucijom Papstva, a Protestanti principom Sola Scriptura) na Istoku praktično nikada nije ni postavljeno. I kada zapadni Hrišćanin postavi Pravoslavnima pitanje, jedni ga uopšte ne razumeju, a drugi razumeju pogrešno. Tek u poslednje vreme su Pravoslavni teolozi uspeli da te razlike premoste i zapadnim jezikom donekle izraze istočnu misao, ali je taj proces još uvek u toku (na primer, ovaj članak to ilustruje: "Autoritet Biblije"). Odatle mnoge besmislene i besplodne rasprave. Moglo bi se sada puno pisati o poreklu te razlike itd. ali je to druga tema.


Na primer, kada se radi o ovde aktuelnom pitanju "subota-nedelja", spolja gledano situacija je prilično jasna - isto kao i RKC, Pravoslavni se okupljaju nedeljom, imaju donekle slično bogosluženje, ne rade nedeljom i to je to. Međutim, kada se uđe dublje u problem nailazimo na velike i zanimljive razlike. Jedna od nesuglasica RKC i PC (koja je između ostalog došla do izražaja pri Velikom Raskolu u XI veku) jeste - Rimokatolici poste subotom i smatraju subotu danom žalosti, Pravoslavni sasvim suprotno ne poste subotom i smatraju subotu sedmičnim praznikom. I to se tada navelo kao veoma ozbiljna primedba. Jer je nedelja na zapadu proglašena za "hišćanski šabat" i direktno prebačena na četvrtu zapovest Dekaloga, od čega se nama diže kosa na glavi. A evo i zašto.


Za nas je subota dan "očekivanja", a nedelja dan "ispunjenja". Subota je "dan sedmi", nedelja je nešto sasvim novo - "dan osmi". Kao što je Gospod šest Dana stvarao Svet, a u sedmi počinuo, tako je Hristov dolazak "novo Stvaranje" u kojem je Bog još jednom delovao na stvoreni Svet. I to puno uzvišenije nego u prvih šest dana, jer je sada sam uzeo obličje tvorevine i postao Bogočovek Hristos. Mi Hristov dolazak doživljavamo doslovno kao "Dan osmi" u smislu Dana Postanja. Za nas je Jevanđelje doslovno nastavak knjige Postanja gde Jovan 1 zapravo znači - "i opet reče Bog - ja sam Hristos, Sin Boga Živoga. I bi veče i bi jutro, Dan osmi". Tako da mi živimo u "novom Danu" i "novom Svetu". U tom smislu, subota je za nas radosni praznik - uspomena na prvo Stvaranje, ali i nedelja takođe simbol drugog Stvaranja - Hristovog Vaskrsenja. Oba ova sedmična dana imaju svoj duboki smisao i zajedno predstavljaju skladnu celinu. Proglasiti nedelju za "šabat", sedmi dan iz Starog Zaveta izvrće naglavačke ceo naš pogled na Bibliju i Hrišćanstvo uopšte.

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz