Tuesday
2024-03-19
11:46 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
SUBOTARI SAKRILI PRAVU SUBOTU, ZBILJA ILI KLEVETA »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

SUBOTARI SAKRILI PRAVU SUBOTU, ZBILJA ILI KLEVETA

 

Koncept Lunarnih Sabatarijana mogao bi se opisati ovako: čovečanstvo je u pogledu računanja vremena prevareno i živi u opsenama. Judaizam je u 4 veku nove ere pod pritiskom Rimske Imperije ušao u jedan poguban kompromis sa paganstvom po pitanju kalendara. To je prouzrokovalo uvođenje laznog Sabata. Međutim, ako se dokaze da judaizam preko 1500 g. svetkuje laznu Subotu kao spomen dan na stvaranje sveta, to istovremeno znaci da i ogromni deo hrišćanstva svetkuje laznu Nedelju kao dan uspomene na Hristovo vaskrsenje, premda među hrišćanima postoji i jedna manja skupina koja kao i judaisti svetkuje Subotu po Gregorijanskom kalendaru. Ta grupacija, koja sebe naziva adventistima, me naročito zanima, jer veoma insistiraju na tome da je sadašnja Subota upravo ona prava biblijska. I jedna i druga gripacija se mora suočiti sa mnoštvom novih pitanja na koja treba odgovoriti. Sabat. Gde je on? Nedelja. Gde je ona?

 

Judaizam je promenio svoj kalendar. Katolicizam pak našavši se u nevolji po pitanju godine Hristovog vaskrsenja, jer ako se prihvati da se to dogodilo 31. nove ere onda po astronomskim pokazateljima to se nije desilo u Nedelju nego u Petak. Zbog toga je Rimska crkva prebacila godinu Isusovog vaskrsenja sa 31. na 33. godinu nove ere, jer ta godine po Gregorijanskom kalendaru zadovoljava važan biblijski kriterijum da se vaskrsenje dogodilo u Nedelju. Adventizam je prema mojim saznanjima i u vreme svog začetka bio upoznat sa ovom problematikom, ali je to jednostavno ignorisano od čelnika pokreta. Kako izaći iz sadasnje situacije? Ja ću u nastavku izložiti dokaze koji ujedno nagoveštavaju i resenje. Ali pre toga, želim tebi dragi čitaoče da skrenem pažnju da ovo moje izlaganje ne doživiš kao konačan stav za jedan veoma važan verski problem nego kao nastojanje jednog pojedinca iz Srbije da razume stvari koje se tiču pitanja vremena i Biblijskog kalendara u želji da makar pokrene proces zatvaranja ''pukotine'' koja je nastala destruktivnim delovanjima raznih istorijskih faktora. Neka slava pripadne onome koga je Stvoritelj vremena odabrao da prvi preduzme korake u povratku na Biblijski kalendar. Ja sam mozda prvi u zemlji Srbiji koji se pozabavio konceptom Lunarne Subote, ali svakako nisam prvi u svetu.

Naslov članka na prvi pogled deluje uvredljivo, ali prosto ne bi bilo pravično, da sam stavio ''judaizam je sakrio pravu Subotu...'', jer oni otvoreno priznaju da su tu promenu izveli, a nisam mogao ni da naslovim ''katolicizam je sakrio...'',  jer i oni su na posredan nacin potvrdili da je do te promene doslo svojom odlukom da premeste godinu Hristovog raspeca i vaskrsenja sa 31. na 33. nove ere.

Veoma bitna stvar je da se ima na umu da Jevreji nisu vreme racunali na isti način kao što mi danas činimo. Naime, oni jesu brojali sedmice sukcesivno, kao sto i mi danas radimo, ali kada su baratali sa danima i godinama računali su inkluzivno (uračunato). Dalje, njihov kalendar je bio luno solarnog tipa zasnovan na posmatranjima mladog meseca za razliku od Gregorijanskog koji je čisto solarnog tipa. To znaci da su kod njih (Jevreja) praznici uvek padali na iste datume u mesecu. Posto u danasnjem civilnom kalendaru se nedelje (sedmice) broje uzastupno one se ne poklapaju sa sedmicama luno solarnog kalendara lunarnih Sabastarijana koji promovisu lunarni Sabat, sto nije zanemarljiva stvar prema kojoj treba biti ravnodusan nego to nameće potrebu da se preduzmu ozbiljne naučne studije po tom pitanju. Dakle, mi imamo posla sa više vrsta luno solarnih kalendara koji nam se prezentiraju od raznih denominacija.

U nastavku koji sledi upoznaćete se sa 12 kriterijuma tačnog datuma Hristovaog raspeća i vaskrenja. To je u stvari izvadak iz jedne studije o Šabatu, a našao sam ga na internetu na engleskom jeziku koji sam preveo na srpski za moje čitatelje koji se ne sluze engleskim. Pošto nisam profesionalni prevodilac nego to radim laički nadam se da mi nećete zameriti ako sam negde pogresio. Ipak za svaki slučaj na kraju ovog članka naveo sam izvor tako da oni koji znaju engleski mogu da provere kako stoji u originalu. 

 

Subota: Kad je to?

Dvanaest kriterijuma tačnog datuma raspeća i vaskrsenja


 

Sir Isaac Newton je to otkrio u kasnim 1600-im. Rimokatolička crkva je to otkrila ubrzo nakon toga. William Miller i Samuel Snow otkrili su to u 1843. Grace Amadon i Istraživački komitet Adventističke generalne konferencije je to otkrio u 1938.

Pa što je to što su otkrili?

Otkrili su da je nemoguće uskladiti dvanaest kriterijuma Mesijinog tacnog raspeća datuma AD 31 s Julianskim/Gregorijanskim kalendarom. Međutim, svi su nasli da se dvanaest kriterijuma savršeno uklapaju u JAHVIN biblijski luni-solarni kalendar (vidi Postanak 1:14-19.) Kao rezultat ovog otkrića, Rimokatolička crkva je primenila samo pet (donekle iskrivljenih) kriterijuma kao za sve zajedno i to sa različitom godinom (AD 33) Julijskog/Gregorijanskog kalendara. To im je omogućilo da zadrže nedeljno Vaskrsenje. William Miller i Samuel Snow, kao rezultat njihovog rada, su uspeli povezati sve tačkice (datume) od 2300 dana/godina proroštva Daniel 8 i 9 pomoću AD 31. Grace Amadon i Istraživačka komisija Generalne konferencije pronašla je da je nemoguće pomiriti ovih 12 kriterijuma raspeća sa julijanskim kalendarom. S više od 5.000 stranica istraživanja, uključujući i dopisivanja sa astronomima diljem sveta, oni su se verno držali da je AD 31 godina raspeća, ali nisu bili u stanju pomiriti zahtevani Pashalni puni mesec s petkom.

Tradicionalno, tvrdilo se da od stvaranja 6000 godina ranije, kontinuirani nedeljni ciklus nikada nije bio prekinut. Osim toga, tvrdio se da subota mora biti pravi Šabat, jer su taj dan svetkovali savremeni Jevreji. Međutim, Jevreji i sami priznaju da su promenili svoj ​​kalendar u 4. veku.

Ključ za ustanovljavanje datuma raspeća leži u dvanaest kriterijuma koji identifikuju datume za raspeće i uskrsnuće.

Tačnim znanjem o datumu raspeća utanovićemo koji kalendar se korištio od strane Mesije i koji je sedmi dan Šabat svetkovao.

"Od dana Ezre i Nehemija do današnjeg vremena, dugi niz istorijskih i astronomskih izvornih materijala sada nude kompletnu sliku mladina i njegovih faza. Svaki detalj njegovog nastupanja je opisan bilo na tablama, kamenu ili pergamentu, ili u knjigama drevne i moderne astronomije. Stoga je bio pripremljen put za delotvornu hronološku studiju s osvrtom na jevrejsko luno-solarno vreme, te njegov utecaj na godinu smrti Hrista. "Grace Amadon, znanstveni odbor SDA Crkve, 1938
Oreol svetlosti i slave grupirani oko vremena Isusove smrti i uskrsnuća, obesmrćuje svetu činjenicu da je on Spasitelj sveta. Rani spisi 197

Itorijski dokazi

"On će vređati Svevišnjega, on će mučiti/istrošiti Svece Svevišnjega i on će pokušati promeniti kalendar i pravilnik" Daniel 7:25 (John Knox "prevod.)
"U vreme Konstantinove vladavine (337-362) su progoni Jevreja dosegli takvu visinu da ... računanje kalendara je [bilo] zabranjeno pod pretnjom teške kazne" (izvadak iz jevrejske enciklopedije, "Kalendar". )
"Subota i Mlad Mesec (Roš Hodesh), oboje se periodično ponavljaju u toku godine. Mlad Mesec je još, a subota je izvorno bila, zavisna o lunarnom ciklusu" (Universal Jewish Encyclopedia, 410).
"Niti je to dopušteno čoveku da drži subotu ili drevne mladine, ili da se ispovedaju sve je to bilo Jevrejsko." 2 Makabejska 6:6
"Izraelcima... čini subota praznik života i svetinja Bogu. Rad čoveka je postao simbol Božjeg dela, i ljudski odmor božanskog odmora, tako da su subote postale istaknuti dani odmora. Odkada, osim toga, lunarni mesec imade 29 ili 30 dana, normalan protok vremena između subota je šest dana, iako ponekad sedam ili osam; a šest radnih dana su bili prema tome namenjeni stvaranju, što je dostavljeni prototip ljudskog života. Veza subote s mesečevim fazama, međutim, bila je [kasnije] odbačena od strane Izraelaca .... "(Nova Schaff-Herzog Verska Enciklopedija, 135-136.)

Ako dokazi rođeni u ovoj studiji mogu dokazati istinu, onda uzastopne nedelje, kao što smo ih upoznali po Julijskom/Gregorijanskom kalendaru "su bile prekinute" od vremena stvaranja. Drugo, Subota kakvu znamo danas ne može biti pravi sedmi dan Sabat JEHOVE Boga.

I vremena neznanja Bog ignoriše. . . . Dela 17:30
Stoga, budući da obećanje ulaska u Njegov odmor ostaje, neka se bojimo da bilo ko od vas ne učini da je došao prekasno. . . . . . "Danas, ako ćete čuti njegov glas, ne budite tvrdih srca." . . . . . . Neka nam stoga bude
vredno ući u taj Počinak da niko ne padne prema istom primeru neposlušnosti.
Jer reč Božju je živa i moćna, i oštrija je od svakoga dvoseklog mača, prodire čak i do podele duše i duha, i zglobova i srži, i razlikovač je misli i namere srca. Hebrejima 4:01, 7, 11-13

Iako je ova studija samo ogrebotina na površini ove važne i teške teme, moći ćete videti za sebe u dijagramima ispod odstupanja između dva kalendara kada se jedan sa drugim preklope.

Ti su bili razumniji od onih u Solunu, koji su primili reč sa svom spremnošću, i pretraživali Pisma svakodnevno da saznaju da li su te stvari bile tako. Djela 17:10-11

Ispod je Julianski/Gregorijanski kalendar sledi Biblijski Luno-solarni kalendar kako bi se pojavio u travnju AD 31, specifičan mesec Mesijinog raspeća. Nakon toga, dva su kalendara preklopljena što pokazuje diskrepancu između dva kalendara, posebno kako se to odnosi na sedmi dan Sabat.

Kao što možete videti to je osnovni Julianski/Gregorijanski kalendar za AD 31. Korištenjem dvanaest kriterijuma koji su navedeni na stranici 9, da li je moguće uverljivo odrediti raspeće, Subotu i dan vaskrsenja?

Biblijska hebrejska praksa je bila da je početak meseca dan nakon prvog vidljivog srpa. Prvi vidljivi srp bio je vidljiv u noći 11. aprila, u 31 AD, dakle 12. je zabeležen kao dan Mladog Meseca.

"Mileritima je bilo jasno ... da je prvom danu novog meseca uvek sledio mesečev prvi nastup, i nije ga pretekao." Grace Amadon, 1939

Dani hebrejskog meseca su brojali od 1 do 29 ili 30. Dan Mladog Meseca se nazivao 1. dan (to je prvi dan u mesecu, ali ne i prvi dan radne nedelje), prva subota je osmi dan u mesecu i sedmi dan u nedelji, a druga je subota dan 15; treći subota dan 22; a poslednja subota dan 29. To je kako svaki mesec svake godine izgleda odkako je uspostavljen pri stvaranju. Jedina iznimka je da polovina meseca svake godine ima 29 dana a polovina imaju 30.

Istorijski dokazi

Prema Irineju, "Papa Sikstus I, bio je prvi koji je slavio Vaskrs Nedeljom u Rimu, umesto tradicionalnog nisana 14 [dan nakon punog Mjeseca] datuma po lunarnom kalendaru. Ova promena od luno-solarnog na fiksni sunčev kalendar dogodila se u Rimu tokom represivnih mera koje su bile na snazi ​​protiv svih jevrejskih običaja i prakse, uključujući lunarni kalendar, za vreme vladavine cara Hadrijana. Sa padom Nazarećanskog sedišta ... u Jerusalimu, ovaj novi Rimski kalendar brzo se proširio celim 'hršćanstvom'. Ovaj novi kalendar ne samo sto je zamenio godišnje festivalske datume, kao što su Pasha, nego je takođe inoviran koncept nedelje i njen sedmi dan. "

Kada vidite sledeće kalendarsko preklapanje, postavite sebe četiri pitanja:

1. Da li je dan Mladog Meseca i prvi dan Julianskog/Gregorijanskog kalendara?

2. Računajući inkluzivno od dana Mladog Meseca, da li je 14. dan luno-solarnog kalendara na 6. dan Julianskog/Gregorijanskog kalendara te nedelje?

3. Da li je dan nakon 14. dana sedmi-dan Sabat?

4. Ako sukcesija nedelja, kako je poznajemo nikada nije bila prekinuta, onda će se sve subote postrojiti u red, luno-solarna s Julianskim/Gregorianskim Šabatom. Da li Julianske/Gregorianske Subote savršeno odgovaraju sedmom danu Subote luno-solarnog kalendara u preklapajućim dijagramima ispod?

Ispod, videćete da je Julianski/Gregorijanski kalendar uokviren kvadratom s datumima u smeđoj boji, s biblijskim Luno-solarnim kalendarom kao preklapajućim u plavoj boji, a predstavljene su i faze meseca. Pojaviće se da Luni-solarni kalendar pluta u toku Julianskog/Gregorijanskog kalendara, ali u stvari suprotno je istinito. Ovde ćete videti razliku između ta dva kalendara, posebno kako se odnosi na sedmi dan Šabat. To jasno pokazuje kako dvanaest kriterijuma deluje kada Jehovin GPS ordinira na nebu određujući tačnu godinu, dan i sat, kao i pravi sistem kalendara.

Ispod ćete videti obrnuto gornji kalendar. Ovde luni-solarni kalendar je okvir u plavoj boji, s Julianskim/Gregorijanskim kalendarom kao preklopljenim u zlatnim slovima. Videćete da Julianski/Gregorijanski kalendar pluta preko Jehovinog luni-solarnog kalendara.

Jasno utvrditi činjenice Mesijinog raspeća, početi s godinom, a nakon toga sezonom, mesecom i, konačno, danom, što je temelj za sledeće.

Dvanaest Kriterijuma za tačan dan raspeća i vaskrsenja

1. GODINA: AD 31 - Mesija pogubljen u sredini nedelje kako je utvrđeno u 70 nedelja proročanstva Danila i proglašeno od strane Williama Millera u 1843.

Daniel 9:24-27: "Sedamdeset nedelja određeno je za tvoj ​​narod i za tvoj ​​sveti grad ... Znaj, dakle i shvati, da od izlazka naredbe za vraćanje i izgradnju Jerusalima do Mesije Princa, biće sedam nedelja i šezdeset dve nedelje ... I nakon šezdeset dve nedelje Mesija će biti pogubljen ... on će potvrditi savez s mnogima za jednu nedelju, ali u sredini nedelje On će doneti kraj žrtvama i prinosima. "
Jerusalimski Talmud: "Četrdeset godina pre uništenja Hrama zapadno svetlo je otišlo van, crven konac je ostao crven, o žreb za Jahvea je uvek dolazio u levoj ruci. Oni bi zatvorili vrata Hrama po noći i ustajući ujutro pronalazili ih širom otvorena "(Jakov Neusner, Yerushalmi, str. 156-157).
Koje godine je bio Ješua Mesija razapet na drvo:? "Najvažnija svetiljka sedmokraka menora u Hramu je izašla, i nije sijala [za 40 godina pre uništenja Hrama]. Svake noći za 40 godina. - ili preko 12.500 noći u nizu - glavna svetiljka stalak Hrama lampa izlazila je vlastitom voljom - bez obzira što su preduzete i mere opreza sveštenika koji su se stavili u zaštitu protiv tog dešavanja"!
Skandinavski Biblijski skolar: "Problem sa člankom [da je to Biblijskog skolara čitaj] je da se autoru čini vrlo ugodnim s ogromnom većinom koja favorizuje AD 30, a čini jednostavna aritmetika izračunavanja da izvuče AD 30, kada u stvari ignoriše aktuelne meseci i ukupne dana (on se bavi samo s godinama u svom pojednostavljenom oduzimanju), te ignoriše jevrejsko incluzivno brojanje, kada se govori o proteklom vremenu (deo godine se broji za punu godinu dana, kada je rekao 'četrdeset godina pre uništenja hrama ), on čini veliku pogrešku u tome što Jevreji koji su napisali Talmud ne bi računali proleće AD 30 kao što je palo '40 godina pre uništenja hrama'! Za klasičnog Jevrejina Isusova vremena, a verojatno i 400 godina kasnije, kada je Talmud napisan, '40 godina pre uništenja hrama' seže od avgust 70. NE dalje natrag OD avgusta AD 30! To uključuje Jom Kipur u AD 30, ALI BEZ Pashe u AD 30! Ovo je klasična upotreba sveobuhvatnog obračuna u izražavanju proteklog vremena.
Velika borba 327: "U jesen AD 27 Hrist je bio kršten od strane Jovana ..." U sredini nedelje On će uzrokovati da žrtve i žrtvovanje prestanu. "U AD 31, tri i po godine nakon njegovog krštenja, naš Gospod je bio razapet. "

Za više informacija o ispravnoj godini Mesijine smrti, pročitajte naš članak Koje godini je bio Ješua Mesija razapet na stub?

2. SEZONA: Prvi mesec proleća javlja se s prvim Mladim Mesecom nakon prolećnog ekvinocija.

Prvi Abib (ili nisan) NE mora se računati od strane žetve ječma. Noa (tokom poplave), i Mojsije (tokom 40 godina u pustinji) nije imao nikakvav ječmeni usev dostupan da konsultuje, ali oni su verno beležili prvi dan svakog meseca i svake godine. Sunce uspostavlja ekvinocijum i ovo - zajedno s Mesecom – uspostavlja dan, nedelju, mesec, godinu i festivale.

Lev 23:05: "Četrnaestoga dana prvog mesecu u suton jest Pasha u čast Jahvi. "
Lev 23:9: "Kad uđete u zemlju koju dajem vama, te ćete žeti tomo, onda ćete doneti snop prvine svoje žetve svešteniku, a on će prineti kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom, sutradan nakon subote. "(To je uvek bilo u proleće baš kao što je ječam bio spreman za žetvu.)
Da li Jahvina Božja godina počenje sa žetvom ječma: "Mesec Abib ili Nisan uvek treba početi u proleće - NIKADA zimi. Kada počinje proleće. Na ekvinocijum, kada sunce (očito) prelazi ekvator, nikada ranije od 3/19 kako se računa od strane rimskog gregorijanskog kalendara koji mi koristimo danas .... Biblija jasno pokazuje da je prvi mesec Jahvine Božje godinu UVEK trebao početi u istoj sezoni godine -. PROLEĆE "
Da li je sakriveno računanje?: "Čini se da su shvatili diljem sveta, od davnina do sada, da proletni ekvinocijum signalizira dolazak proleća .... Pričekajte dok sunce signalizira dolazak proleća na ekvinocijum, zatim odaberite prvi vidljivi novi polumesec za početak meseca .... prvi mesec u godini za vas "(Henry Wylle).
Velika borba 327: ". U jesen AD 27 Hrist je bio kršten ..... U AD 31, tri i po godine nakon svoga krštenja, naš Gospod je bio razapet" (Tako učinivši tog proljeća te godine) Vidi takođe Djela 10:38 i Marko 1:14, 15.

Za daljnje informacije pročitajte naš članak, Da li je Jahvina Božja Godina počela s žetvom ječma?

3. MESEC: Prvi mesec u godini zove se Abib / Nisan

Ova mena uslovljava da pun mesec pada između Julijskih/Gregorianskih datuma 8 aprila - 6 maja.

Ponovljeni 16:1: "Pridržavaj se meseca Abiba i proslavljaj Pashu Jahvi, tvome Bogu:., U mesecu Abibu Jahve, Bog tvoj, izveo te je iz Egipta noću"
Uvod u Pisma: Nisan je "postexilic ime prvog jevrejskog lunarnog meseca svetog kalendara, što odgovara delu marta i delu aprila .... U vreme izlaska iz Egipta, Jahve je namenio da ovaj mesec bude 'prvi mesec u godini.'... Prvi nisanski festival je bila Pasha, izvorno slavila se u Egiptu, dolazila je na 14. u mesecu, i uključivala je žrtvu pashalnog janjeta" (sv. 2, str. 505).
Velika borba 399: "Četrnaesti dan prvog jevreskog meseca, istog dana i meseca za nekih petnaest dugih stoleća Pashalno jagnje je ubijeno ...."
Također pogledajte EG White: Velika borba 399 i patrijarsi i proroci 486. Ex. 23:15.

4. DAN U MESECU: 14. dan nakon prvog ukazanja polumeseca

Lev 23:5: "Četrnaestoga dana prvoga meseca predveče je Gospodnja Pasha."
Velika borba 399: "Na četrnaesti dan prvog jevrejskog meseca, istog dana i meseca za nekih petnaest dugih stoleća Pashalno jagnje je ubijeno ...."
Također pogledajte EG White: Velika borba 399 i patrijarsi i proroci 486.

5. DAN: 6. dan u nedelji

Jovan 19:31: "Jevreji su, jer to je bila priprema, da ne bi tela ostala na krstu subotom, (jer je taj subotnji dan bio veliki dan,) zamolili su Pilata da im noge mogu prebiti, i da bi mogli biti skinuti. "
Matej 28:1: "Na kraju subote, kada je počeo osvit prvoga dana u nedelji, dođe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaju grob." (To je proces dedukcije.)
Želja vekova (DA) 794 "Šestog dana u nedelji su videli da je njihov Učitelj umro..."
Takođe pogledajte EG White: DA 769-774, 794 Ps.81: 3

6. PRIPREMNI DAN: To je uvek dan pre subote.

Matej 27:62: "U ono doba sledećeg dana, koji je usledio nakon dana pripreme, glavari sveštenički i farizeji došli su zajedno k Pilatu govoreći: 'Gospodine, sećamo se, dok je on još bio živ, kako je prevarant rekao:" Nakon tri dana ću ustati. "Stoga naredi da se grob osigura sve do trećega dana, da ne bi njegovi učenici došli noću i ukrali ga, i rekli ljudima:" Uskrsnuo je od mrtvih. "Tako će poslednja obmana biti gora od prve. "
Mark 15:42-44: Sada kad je veče došlo, jer je to bio dan pripreme, koji je, dan pre nego što je subota, Josip iz Arimateje, istaknuti član veća, koji je i sam čekao na kraljevstvo Božje, dolazi i uzima hrabrosti, otišao je k Pilatu i zamolio za telo Isusovo.
DA 774 "Pri zalasku sunca na veče pripremnog dana trube su zazvučale, što znači da je subota počela. Pasha je bila proslavljana kako je to bilo već stolećima, dok je On na koga je ukazivala bio ubijen od zlih ruku, i ležao u Josipovoj grobnici. U Subotu prostorije hrama su bile pune vernika. "
Također pogledajte npr. White: DA 771

7. DAN PUNOG MESECA: (Dan nakon noći punog meseca)

To je jedan proces zaključivanja da je taj dan Punog Meseca uvek 14 dana, računajući uključivo, od dana Mladog meseca. Dakle, ako je Mlad Mesec bio prvi put viđen na noćnom nebu u noći (Julijanskog kalendara) 11. aprila, onda 12. bi se nazvao dan Mladog Meseca. 12. bi počeo dan 1, brojanjem četrnaest dana se dolazi na pravi Pashalni dan. Trebali su da stiglu na 25. april. (Mi smo samo upotrebili Julianska/Gregorianska imena meseca i brojeve dana radi pojašnjenja.)

Psalam 81:3: "Duvaj u trubu u vreme Mladog Meseca, na pun mesec, na našem svečanom prazniku. Jer to je zakon za Izrael, zakon Boga Jakovljeva.."
Božji Festivali u Pismu i istoriji: "Hrišćani želeći da svetkuju Pashu danas u skladu s biblijskim datumom 14. nisana mogu biti iznenađeni kada otkriju da datum može pasti Marta jedne godine a u Aprilu druge. Razlog je da ... datum Pashe (14 Nisan) se temelji na dva faktora: punom mesecu, i prolećnom ekvinocijumu. Prvi puni mesec nakon prolećnog ekvinocijuma 21 Marta odgovara 14 Nisanu, ali pojava punog meseca varira od godine do godine [u našem Gregorijanskom kalendaru danas], datum Pashe je pokretljiv "(Samuele Bacchiocchi, Deo 1, Prolećni Festivali, str. 129).
DA 685 "U društvu sa svojim učenicima, Spasitelj je polako pripremao svoj ​​put u Getsemanskom vrtu. Pashalni mesec, jasan i pun, sijao je na nebu bez oblaka. Grad hodočasničkih šatora je utihnuo u tišini".

8. PASHALNI FESTIVAL

Lev 23:05: "Četrnaestoga dana prvoga meseca uveče je Jahvina Pasha".
Velika borba 399 "Ubistvo pashalnog jagnjeta je sena smrti Hrista kaže Pavle:" Hrist naša Pasha se žrtvovao za nas. " 1 Kor. 5:7 ..... Ove tipologije su se ispunile, ne samo kao događaj, već i vremenski. Četrnaestoga dana prvog Jevrejskog meseca, istog dana i meseca na kojem se za petnaest dugih stoleća Pashalno jagnje ubijalo, Hrist, nakon što je pojeo Pashu [To nije točno. Ovo je bio zadnji obrok Mesije koji je imao sa svojim učenicima. Stvarni Pashalni OBROK te godine dogodio se nakon zalaska sunca na 14. Mesija je bio mrtav u to vreme. -- Urednik] sa svojim učenicima, utemeljivši taj praznik koji je bio na spomen Njegove vlastite smrti kao "Jaganjca Božjeg koji oduzima greh sveta."
Također pogledajte npr. White: DA 571, duhovne darove, sv. 3, 225

9. SAT RASPEĆA

* Postavljen na krstu u trećem satu (09:00):

Mark 15:25-26: "Tada je bio treći sat, i oni su ga razapeli."

* Tama nad svom zemljom između šestog i devetog sata: (12:00-15:00)

Matej 27:45-46: "Tada od šestog do devetog sata nasta tama po svoj ​​zemlji."
Mark 15:33-34: "Tada kada je šesti sat došao, nasta tama po svoj ​​zemlji do devetog sata."
"Priroda je bila u saosećanju sa ovom scenom. Sunce je sjalo jasno do podneva, kad se odjednom izleda zamračilo. Sve oko krsta bilo je tamno kao duboka najcrnja ponoć. Ovaj nadprirodni mrak je trajao tri sata u potpunosti..." Isus. - - U posljednjim satima po E. G. White

* Hrist je umro u deveti sat (15:00):

Matej 27:46-55: "Oko devetog sata povika Isus s jakim glasom, govoreći:" Eli, Eli, lama sabachthani? 'to jest' Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? "
E. G. White: "U devetom satu tama se podigao iz naroda, ali još uvek je okružavala Spasitelja kao s plaštom. Munja se činilo da se bacila na Njega kada je On visio na križu ... svetlo je okružavalo krst, i Lice Spasitelja zasjalo je slavom poput sunca. Potom je pognuo glavu na svoja prsa i umro." (Isus - posljednjih sati)

10. PRAZNIK BESKVASNIH HLEBOVA ZAPOČINJE (Sedam dana praznika)

On počinje 15. dana Abiba, traje sedam dana i završava na kraju 21. dana koji je 6. dan u nedelji i određen praznik Subota. Dakle, 21. je praznik Subota i 22. je redovno sedmi dan Subota u mesecu Abibu.

Egzodus 12:18: "U prvom mesecu, četrnaestoga dana u mesecu u večernjim satima, ješćete beskvasni hleb, do dvadeset prvog dan u mesecu uveče. Za sedam dana neka se ne nađe kvasac u vašim kućama, jer ko bi jeo ono što je kvascem, ta ista osoba će biti odstranjena od izraelske zajednice .... "

11. SUBOTNJI ODMOR U GROBU I VELIKA SUBOTA (na 15. dan u mesecu.)

Pažnja to je isti sedmodnevni ciklus kao onaj od Stvaranja: Julijanski kalendar još nije bio usvojen od strane hebrejskog naroda. Ovaj sedmi dan Subota je nazvana velikom Subotom jer je ceremonijalna Subota, prvi dan Praznika beskvasnih kruhova, počeo na taj dan.

Matej 28:1-2: "Tada nakon subote, kada je prvi dan u nedelji počeo zorom, Marija Magdalena i druga Marija su došle da vide grob. I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji je sišao s nebesa, i došao i otkotrljao kamen s vrata i sede na njega. "
Jovan 19:31-32: "Zato jer je to bio dan pripreme, da ne bi tela ostala na krstu subotom (jer je ta subota bila veliki dan), Jevreji zamoliše Pilata da im noge mogu biti slomljene, i da bi mogli biti skinuti. "
DA 774 "Pri zalasku sunca na veče pripremnog dana trube su zazvučale, što znači da je subota počela. Pasha je bila proslavljana kako je to bilo već stolećima, dok je On na koga je ukazivala bio ubijen od zlih ruku, i ležao u Josipovoj grobnici. U Subotu prostorije hrama su bile pune vernika."
Univerzalna Jevrejska Enciklopedija, stranica 410: ''Subota i Mlad Mesec (Roš Hodeš), oboje se periodično ponavljaju u toku godine. Mlad mesec je jos, a Subota je izvorno bila zavisna o lunarnom ciklusu.''

12. OBRTANI SNOP ŽRTVOVANJA I DAN VASKRSENJA

Ovo je prvi dan sledeće nedelje.

Lev 23:9: "Kad uđete u zemlju koju dajem vama, te ćete žeti tamo, onda ćete doneti snop prvine svoje žetve svešteniku, a on će prineti kao žrtvu prikaznicu pred Jahveom, sutradan nakon subote ".
Marko 16:9: ". Tada kada je Ustao rano prvog dana u nedelji, ukaza se najpre Mariji Magdaleni iz koje bijaše isterao sedam demona"
1. Korinćanima 15:20-22:. "Ali sada je Hrist vaskrsao od mrtvih, te je postao prvi plod onih koji su usnuli. Doista po čoveku smrt, po Čoveku i vaskrsenje iz mrtvih. Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Hristu svi biti oživljeni."
Velika borba 399: "Snop od prvih plodova, kojim se u vreme Pashe mahalo pred Gospodom, bio je simbol Hristovog vaskrsenja".

Dvanaest kriterijuma navedenih iznad, uspostavavljaju luni-solarni kalendar koji se koristio u vreme Mesije i isključuje Julijanski/Gregorianski kalendar sa svojim lažnim sedmodnevnim subotama. Jasno je da dvanaest kriterijuma su opis samo jednog pravog kalendara JAHVINOG stvaranja. Kao zastava mašući visoko u nebesa, Njegov kalendar samo izjavljuje slavu i čast Stvoritelju. Da se gore navedenih dvanaest kriterijuma mogu pomiriti s Julianskim/Gregorijanskim kalendarom, to bi bilo učinjeno davno pre. U sedamnaestom stoleću, nakon dokumentacije Sir Isaac Newton, Papa je u Rimu tražio godinu dana da bi se pomirili neki od kriterijuma s njihovim rimskim kalendarom. To je istorija. To je razlog zašto, danas, Katolička crkva i većina protestantskih denominacija uče da je Mesija bio razapet godine A.D. 33. To nije mala stvar.

Godina A.D. 31 je bila ustanovljena od strane Milerita jedini sem Viliama Milera i Samuela Snoua koji su bili vođeni od strane YEHOVE Boga za razumevanje Njegovog luni-solarnog kalendara kao prvobitnog učili su Karaiti Jevreji. Tek tada su oni bili u stanju povezati sve tačkice (datume) koji su savršeno komletirali 2300 dana/godina proročanstva. Ellen White je verifikovala ovo na 22. oktobar 1844. Pravi problem s datumom raspeća ne pojavljuju se sve dok neko razume uslov punog meseca koji prethodi Pashi. To je mesto gde je razlika između ta dva kalendara koja utvrđuje nemogućnost raspeća petkom u AD 31. Brzo je postalo jasno da kontinuirani nedeljni ciklus Julianskog/Gregorianskog kalendara nije u skladu sa Stvoriteljevim Luni-solarnim kalendarom.

Izvor: http://www.hope-of-israel.org/sabbathwhen.html

U slavu Nepojamnog.

Napisao: Miloš Popadić

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz