Tuesday
2024-03-19
5:10 AM
Welcome Guest
RSS
 
My site
Main Registration Login
JEDNO RAZMISLJANJE O BIBLIJSKOM SEDMICNOM CIKLUSU »
Site menu

Our poll
Rate my site
Total of answers: 59

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0

Login form

JEDNO RAZMISLJANJE O BIBLIJSKOM SEDMICNOM CIKLUSU

 

Pred vama je moj 6 po redu clanak koji razmatra pitanje Lunarne Subote. U njemu zelim da sazeto objedinim sva moja daljna saznanja u vezi problematike biblijskog kalendara. Krenucu od kljucnih pitanja koja se ticu Sabata.

 


1) Da li je prema Svetom Pismu brojanje sedmicnog ciklusa bilo kontinuirano od postanja sveta ili ne?


2) Koliko nacina brojanja sedmicnog ciklusa poznaje Biblija.


3) Ko je uveo kontinuirano brojanja sedmicnog ciklusa i kada?


4) Ako je taj ciklus zaista bio kontinuiran da li je ikada dolazilo do njegovog narusavanja?


Adventisti sedmoga dana kao sto je poznato veruju da je nasa danasnja sedmica u ritmu one prve nedelje iz Postanja. Oni takodje drze da je Bog posvetio i blagoslovio ne bilo koji sedmi dan nego tacno odredjeni dan, Subotu, i da stoga ljudi bolje fizioloski funkcionisu toga dana.  Naime, dozivljavaju punije emocije, srce i mozak im bolje radi, i svi drugi organi tela, u Subotnji dan, nego u bilo kom drugom danu. Razmisljajuci o svemu tome zapazio sam da Bog nije stvorio vreme prvoga dana, zatim vreme drugog dana i tako do sedmog, nego je stvorio svekoliko vreme najverovatnije onda kada je stvorio Univerzum. To me navodi na zakljucak da je Bog u stvari posvetio i blagoslovio vremenski sedmicni princip, a ne sam interval vremena u Subotnjem danu. Istina je sto se tvrdi da sedmicni ciklus nije direktno odredjen nikakvim kretanjima nebeskih tela, ali se sedmicni ritmovi mogu uociti u raznim biloskim sistemima. Na primer, kod muskarca u trenucima orgazma u krvi poraste nivo testosterona koji posle toga naglo pada, a vraca se na predjasnji nivo za 7 dana i na tom nivou se ustaljuje ukoliko u medjuvremenu nije bilo novih orgazama. Bog ga je ocigledno koristio kada je dizajnirao tvorevinu i to nacelo i dolazi od Njega. Ljudi su u proslosti pokusavali da ogonetnu poreklo sedmice, tako da su se pojavile tri teorije o tome. Jedna od njih kaze da se ciklus od sedam dana pojavio iz ekonomskih razloga, jer su stare civilizavije imale potrebu da odrede pijacne dane. Druga teorije tvrdi da imamo sedam dana u nedelji zato sto se na nebu mogu golim okom uociti 7 pokretnih tela: Sunce, Mesec i 5 vidljivih planeta, te su stare civilizacije na osnovu toga odmerile jedinicu vremena od 7 dana. I konacno treca teorija povezuje sedmicni ciklus sa mesecevim menama, jer imamo 4 osnovne faze meseca i lunaciju koja traje oko 29 1/2 dana sto kada se podeli sa cetiri priblizno iznosi oko 7 dana.


U razmatranju sedmog dana nedelje veoma je znacajno pitanje medjunarodne datumske granice. Gde se ona nalazila u trenutku stvaranja sveta? Mi znamo gde je sada (prolazi kroz Pacifik, tamo pocinje dan), ali je to konvencija ljudi novijeg doba. Znamo takodje da se ona po dogovoru pomerala tokom istorije na razna mesta sto je menjalo pocetak dana pa samim tim i pocetak Subote na nasoj planeti. Stoga se postavlja pitanje da li je ovaj nas interval Subotnjeg dana podudaran sa onim prvim iz sedmice Stvaranja? Izgleda da je Sabat vezan za odredjenu geografsku lokaciju, a to je podrucje ''obecane zemlje''. Ali, postavlja se pitanje gde je ta prvobitna linija, koja nije bila dogovorena medjunarodnim sporazumom, prolazila? Naime, kada je Stvoritelj rekao ''neka bude svetlost'' na izvesnom podrucju zemlje gde je nastupilo vece, poceo je novi dan, tj. ''dan jedan'' kako sto stoji u Bibliji. Medjutim, znamo li mi gde se ta prvobitna datumska linija nalazila? Sumnjam. Ili, mozemo li mi u opste na osnovu Svetog Pisma da ustanovimo gde prolazi biblijska datumska granica. Ali to i nije toliko bitno, jer ne menja stvar. Ono sto je problem dolazi od pokusaja covecanstva da promeni vremena uvodeci tokom istorije razne datumske granicne linije. I konacno da li se ova danasnja medjunarodna datumska granica poklapa sa biblijskom za koju neznamo gde prolazi?

 

Kalendar koji su koristili ljudi prepotopnog doba je sasvim izvesno bio lunosalatnog tipa. Mesec je brojao 30 dana sudeci po izvestajima koje daje Biblija. Godina je bila duga 360 dana i pocinjala je u jesen. Kada se 360 podeli sa 30 dobija se 12 meseci. Manja jedinica od meseca, a veca od dana je najverovatnije bila duga 6 dana a ne 7. Naravno ovo ne mogu potvrditi ni jednim eksplicitnim stihom iz Svetoga Pisma, ali buduci da je meseceva lunacija trajela 30 dana najpodesnije bi bilo da je deljena sa 6 sto daje 5 nedelja u mesecu bez ostatka, jer je 6x5=30. Kao nagovestaj da je tako zaista i bilo mogu navesti podatak iz mitologije Slovena. Naime, stari slovenski kalendar je imao lunarnu osnovu. U praslovenskom jeziku rec mesec ujedno je oznacavala nebesko telo i meru vremena (koren me - meriti, sanskrit. mas) sto bi islo u prilog gledistu da su meseci nekada bili samostalna jedinica za merenje vremena.


Trag lunarnog racunanje vremena je sacuvan i u jednoj narodnoj pesmi u kojoj se kaze kako se mesec


''Seta po vedrome nebu

i kazuje dane i godine''


''Po J. Grimu, kod Starih Slovena sedmica je počinjala ponedeljkom /ponedeonik/. Otud potiče njegov naziv: dan po/sle/ nedelje, po nedelji - PONEDELjAK. Naziv UTORAK, dolazi od drugi, kao drugi dan u sedmici. SREDA je dobila naziv kao srednji dan u sedmici, ČETVRTAK kao četvrti, a PETAK kao peti dan. Na osnovu ovoga se smatra da je staroslovenska nedelja /sedmica/ imala pet radnih dana. Šesti dan je kod Starih Slovena bio takođe dan odmora, dan kada se ''ne dela'' pa po J. Grimu odatle potiče današnji naziv NEDELjA. Pet ovakvih šetstodnevnih nedelja obrazovalo je MESEC DANA, pa kako je 5x6=30, ovo se veoma dobro slagalo sa periodom promene sve četiri mesečeve mene /29,53 dana/ čak mnogo bolje nego što je to u slučaju 4 nedelje po 7 dana /4x7=28/. I neki drugi narodi u prošlosti su upotrebljavali nedelju koja nije bila sastavljena od 7 dana. Egipćani su imali nedelju od 10 a Maje od 5 dana.''
 

U dodiru sa vizantijskom kulturom Srbi su prihvatili Julijanski kalendar, ali narodna verovanja u vezi sa mesecom, posebno mladim mesecom, ukazuju da su se i Srbi nekada sluzili lunarnom godinom ili, sto je verovatnije lunisolarnom. Iz narodnih obicaja se moze jasno sagledati ne samo osnovna, animisticka koncepcija prirodnih procesa, vec i stalno nastojanje ljudi da se magijskim radnjama utice na prirodne i proizvodne tokove. Vuk Karadzic, izuzetan poznavalac narodnog zivota je pisao da ''u nas narodna godina nastaje s jeseni, posto se ljetina sabere''. Dakle, i Srpska tradicija upucuje da se u davnoj proslosti nova godina racunala od jeseni.

U predpotopnim okolnostima moguce je da su prvi ljudi koristili kalendar ciji mesec izgleda ovako:

1   2   3   4   5   6
7   8   9  10 11 12
13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30


Po mojoj hipotezi mesec je brojao 30 dana. Dalje, imao je ciklus od 6 dana. Pet su bili radni, a 6 neradni. Takvih ciklusa je bilo 5 u mesecu. Godina je pocinjala u jesen i trajala je 360 dana. U godini je dakle bilo tacno 12 meseci. To je bio savrseni kalendar, jer je odgovarao kretanjima nebeskih tela. U postavljanju hipoteze posao sam od cinjenice da je zemlja bila stvorena za ljudska bica, te je stoga i kalendar trebao da bude po meri coveka. Naime, covek je stvoren 6 dana. To je dan kada je prvo ljudsko bice bilo rodjeno, da se tako izrazim. Dakle, broj 6 je broj coveka. Na osnovu toga predpostavljam da su prvi ljudi sastavili kalendar prema velikom uzoru, a to je sedmicni ciklus Bozijeg stvaranja. I kao sto je Bog 6 dana stvarao odredjene entitete i stvari na zemlji, a onda 7 dana prekinuo stvaranje, tako su i prvi ljudi nacinili svoju ''sedmicu'' u kalendaru koja je brojala jedan dan manje od Bozije, jer je i covek po svojoj prirodi nize bice od Stvoritelja i kao takav nije ni smeo da upotrebljava broj 7 u sastavljanju svog zemaljskog kalendara, jer bi to bio gest samovoljnog izjednacavanja sa Bogom, prekoracenje odredjene autonomije. Medjutim, nakon velikog Potopa kada se najverovatnije zemljina osa nakrivila i lunacija meseca postala drugacija, covecanstvo je bilo pred izazovom da satavi kalendar koji ce biti u skladu sa kretanjima i Sunca i meseca i zvezda. Situacija je postala komplikovana. U novonastalim okolnostima ciklus od 6 dana nije odgovarao novoj lunaciji Meseca, jer nije deljenjem davao ceo broj dana, a ni faze meseca po trajanju nisu se vise poklapale sa ciklusima od 6 dana. Ali Bog nije ostavio covecanstvo na cedilu i zato svom izabranom narodu Izraelu daje jasne instrukcije u 2 Moj. 12 kako da formira precizan kalendar. Pre svega Bog naredjuje Jevrejima da utvrde duzinu meseca racunajuci od dana pojavljivanja Mladog meseca. Daje im takodje uputstvo od kog meseca da im pocinje godina. Da im Lunarna godina ne bi bila u neskladu sa Suncanom dobijaju uputstvo da posmatraju dozrevanje jecma, jer je to bilo vazno zbog Praznika. I konacno dobijaju naredjenje da dele mesec na sedmicne cikluse. Kako su oni to delili, to je jedna enigma? Neki kazu otprilike ovako: nisu oni obracali paznju na meseceve mene, jer sedmicni ciklus je bio kontinuiran od postanja sveta i tu Lunarni Sabat nema sta da trazi. Medjutim, pogledajmo ove stihove u dva prevoda:

Psalam 81,3

Trubite o mijeni u trubu, o uštapu radi praznika našega.

 

Psalam 81,4

Jer je taki zakon u Izrailja, naredba od Boga Jakovljeva.

3У време младине трубите у рог,
У време пуног месеца, на дан празника нашег.

4Јер то је пропис за Израел,

Закон Бога Јаковљевог.

 


Odnosi li se to i na odredjivanje kada je Sabat? Da, jer u 3 Moj 23:1-3 stoji da je i Subota praznik. Pa hajde da te stihove i procitamo:
 

3. Mojsijeva 23,1

Još reče Gospod Mojsiju govoreći:

 

3. Mojsijeva 23,2

Kaži sinovima Izrailjevim, i reci im: praznici Gospodnji, koje ćete zvati sveti sabori, ovo su praznici moji:

 

3. Mojsijeva 23,3

Šest dana radi, a sedmi dan, koji je subota za počivanje, neka bude sveti sabor, ne radite ni jednoga posla; subota je Gospodnja po svijem stanovima vašim.


Kada sam Psalam 81:3 naveo jednom adventisti odgovorio je: ''aaa, to je poezija'', jer su Psalmi pesnistvo. Kao da je hteo reci, ne drzi se toga. Batali to.

Ja licno smatram da je Bog zeleo da izmedju svog izabranog naroda i ostalih postavi jednu specificnu razliku, znak koji ih je identifikovao kao poseban narod. Znamo na osnovu Biblije da je to Sabat. Procitajmo sledece stihove:

2. Mojsijeva 31,13

A ti kaži sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moje čuvajte, jer je znak između mene i vas od koljena do koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem.

 

2. Mojsijeva 31,17

To je znak između mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan počinu i odmori se.

Ako uzmemo kao glavni dokaz Psalam 104:19 u kome se koristi jevrejska rec "moedim" sto znaci "vremena" ili "praznici", a ona se ocito upotrebljava i u tekstovima koje sam u ranijim svojim clancima citirao u svom prvom argumentu vezanom za praznike medju kojima je i sedmicna Subota. Psalam 104:19 kao i 1. Mojsijeva 1:14 koriste ovu rec i povezivanje koje nalazimo sa mesecom i ovom reci, mogli bi se uzeti kao krunski dokaz da je subotni ciklus povezan sa mesecom. Putanja logike ide otprilike ovako. Ako je prema navedenom Psalmu mesec povezan sa "moedim" i ako je u 3. Mojsijevoj 23:2 sedmicna Subota nabrojana kao "moedim", onda je zakljucak jasan da je subota povezana sa mesecom te se odredjuje i prema polozaju meseca, a ne samo prema formuli 6+1.

Drugi narodi su u davnim vremenima po svemu sudeci koristili 6 odnevni vremenski ciklus, ali su Jevreji po Bozijem uputstvu upotrebljavali 7 odnevni od vremena 2 Moj. 16 na ovamo. Broj sedam je Boziji broj i oni su trebali da primenjuju znamenje Boga koji ih je odabrao da budu Njegov poseban narod.

Videli smo da onaj moj hipoteticki kalendar ima kontinuirane cikluse od po 6 dana. Kada je stupio na snagu taj kalendar? Ako podjemo od toga da je i on bio lunosolarnog tipa sto je najverovatnije, i ako je prva mladina bila 4 dana stvaranja, postavlja se pitanje sta je sa prethodna tri dana. Ocigledno tu postoji jedna teska stvar za razumevanje. Ukoliko su nedeljni ciklusi bili kontinuirani i to bez obzira da li su bili 6 dnevni ili 7 dnevni morali su pocinjati od prvog dana stvaranja, ali tada sunce i mesec jos nisu bili pusteni u pogon, nisu bili u funkciji. Stoga sam sklon da prvu sedmicu posmatram zasebno, kao uzor sedmicu, a ne da je ukljucujem u zemaljski kalendar, jer je neobicno da se ona uzima kao gotova prva sedmica planete Zemlje, posto je taj period vremena zapravo bio proces stvaranja i zavrsetak tog procesa je bio u 6 odnosno 7 danu. Dakle, bilo bi veoma cudno da se od nje pocelo sa ciklicnim kontinuiranim brojanjem ukoliko je u opste i bilo takvog brojanja. Pre ce biti da je takvo brojanja usledilo od prvog dana posle sedmog ili mozda od samog sedmog dana kao prvog dana u 6 dnevnom ciklusu. Osecam da sam duzan da to objasnim plasticno. Uzmimo primer rodjenja nekog deteta. Od kog dana se racuna njegov zovotni vek? Da li od momenta zaceca ili od dana njegovog rodjenja? Od trenutka oplodnje jajne celije pa do izlaska iz stomaka dete je bilo u formiranju. Kada je napustio svoj mali ''dom'', taj dan se racuna kao dan rodjenja odnosno prvi dan njegovog zivota. Tako je isto i sa planetom zemljom kada je izasla iz ruku Stvoritelja. Mislim da je analogija primerena i u skladu sa razumom. Jer, kao sto se vreme zivota fetusa ne racuna u zivotni vek deteta tako se ni prva sedmica Bozijeg stvaranja ne racuna u zivotni vek planete Zemlje, buduci da je ona u tom periodu bila u fazi oblikovanja.

Sada bih se osvrnuo na pitanja koja sam u pocetku ovog clanka taksativno naveo. Odgovori na njih su od vaznosti za pravlino razumevanje problematike sedmog dana. Prema dosadasnjim saznanjima, nema sumnje, biblijski kalendar je bio lunosolarnog tipa. Medjutim, sto se tice sedmicnog ciklusa, nigde u Bibliji, a ni u istoriji ne mozemo naci potvrdu da je bio evidentiran ili pracen od strane neke civilizacije. Kontinuirani sedmicni ciklus je Julianski koncept koji se pojavio u vreme Rimskog imerijalnog perioda, najverovatnije uvodjenjem Julijanskog kalendara 45. p. n. e. Iskreno, ja sam samo u neznatnoj meri i dalje u dilemi izmedju Subotnjeg Sabata i Lunarne Subote, posto i koncept Lunarne Subote ima probleme, nedostajuce detalje koji bi je definitivno dokazali. Smatram da ce tako i ostati sve do kraja, jer je to neophodno zvog vere. Kada se obe Subote stave na ''kantar'', rekao bih da argumenti za Lunarni Sabat u prilicnoj meri pretezu. Sve ako bi i prihvatili kontinuirani sedmicni ciklus od stvaranja sveta kao cinjenicu, moramo reci da je on bio narusen i za to imamo potvrdu u Bibliji. Naime, radi se o Josuinom produznom danu, (v. Josua 10:13,14). Ali isto tako moramo da konstatujemo da je to narusavanje po svemu sudeci bilo neutralisano za sta takodje imamo potvrdu u Svetom Pismu. (v. 2 Car. 20:8-10)

Na kraju da se osvrnem i na Rimski kalendar kome je prethodio Egipatski. Taj kalendar je imao 8 dnevnu nedelju preuzetu od Etruraca, koja je u kasnijim fazama razvoja kalendara zamenjena 7 modnevnom nedeljom usvojenom od Jevreja. Jedno vreme su oba ciklusa funkcionisala zajedno, ali se to nije odrzalo nego je sedmodnevni ciklus prevladao. Mnogi naucnici smatraju da su Jevreji sve do sredine cetvrtog veka koristili lunosolarni kalendar sa ciklicnom lunarnom sedmicom, ali su pod pritiskom Rimske imerije prihvatili kontinuirani sedmicni ciklus zadrzavsi i dalje svoj lunosolarni kalendar ali u modifikovanom obliku. Ja to vidim kao kompromis pod pritiskom koji bi se mogao izraziti na sledeci nacin: mi Rimljani cemo prihvatiti vasu sedmicu, a vi cete nas koncept kontinuiteta za tu sedmicu. To spolja nije delovalo kao znacajna ili velika promena i zato je lako prihvaceno. Da li je to ispunjenje onoga sto je prorok Danilo mnogo vekova ranije nagovestio da ce se dogoditi? (v. Danilo 7:25) Promena kalendara je sprovedene kako tvrde neki u 4 veku, a Biblija u Proroku Amosu 6:3 je to navela kao prorocanstvo da ce se desiti. U Septuaginti taj stih glasi ovako: ''Teško onima koji dođu u zločesni dan, koji se približavaju i praznuju lažne subote,''.

U slavu Boga Jedinoga.

Napisao: Milos Popadic
Na severu Backe 2013.


 

Calendar
«  March 2024  »
SuMoTuWeThFrSa
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Site friends
  • Create your own site


  • Copyright MyCorp © 2024
    Free website builderuCoz